Američki dionički indeksi jučer su porasli zajedno sa obvezničkim prinosima nošeni optimističnom retorikom čelnika Fed-a Jeromea Powella u uobičajenom polugodišnjem svjedočenju o ekonomskoj i monetarnoj situaciji pred Kongresom.
Preciznije, Powell je istaknuo kako je američko tržište rada nastavilo jačati u prvoj polovici godine uz prosječan mjesečni rast zaposlenosti od oko 215,000 te da je rast američke ekonomije ubrzao nošen snažnim tržištem rada, rastućim dohotkom građana nakon poreznog rasterećenja te povećanim optimizmom potrošača.
Nadalje, imajući na umu sve navedene faktore Powell je naglasio kako smatra primjerenim nastavak umjerenog tempa podizanja bazičnog kamatnjaka kao što je planirano i dosada. Potonje je naime dovedeno u pitanje u proteklim danima uslijed snažnog sužavanja spreada između američkih dugoročnih i kratkoročnih prinosa koji potencijalno upućuju na mogućnost invertiranja krivulje prinosa ukoliko Fed nastavi sa podizanjem kamatnjaka a što se povijesno pokazalo kao znak nadolazeće recesije.
Isto tako, Powell je jasno izrazio svoje negodovanje vezano uz nedavno implementirane carine i pojačani protekcionizam američke ekonomije naglašavajući kako otvorene ekonomije rastu brže, imaju višu razinu dohotka, višu produktivnost te da je sustav trgovine koji je dogovoren nakon Drugog svjetskog rata služio dobro. Upozoreno je i kako bi rastuće tenzije na polju međunarodne razmjene mogle ugroziti rast ukoliko rezultiraju dugoročno višim stopama carina.
Podsjećamo kako trenutne Fed-ove projekcije impliciraju još dva podizanja bazičnog kamatnjaka po 25bb u nastavku godine, dok se istovremeno nastavlja sa procesom smanjenja bilance Fed-a.
Prema jučer objavljenim podacima Državnog zavoda za statistiku, potrošačke cijene ostale su u lipnju nepromijenjene na mjesečnoj razini budući da rast cijena goriva, restorana i hotela, rekreacije i kulture te cijena iz segmenta raznih dobara i usluga nije bio dovoljan da kompenzira niže cijene odjeće i obuće uslijed sezonskih sniženja te nešto niže cijene hrane i alkoholnih pića.
Na godišnjoj razini rast potrošačkih cijena zabilježio je daljnje ubrzanje u lipnju na 2,4% godišnje što dovodi do prosječnog rasta cijena od 1,4% godišnje u prvoj polovici godine. Istovremeno, bazična inflacija koja isključuje kretanje cijena volatilnijih komponenti kao što su hrana i energija bilježi relativno skroman rast od tek 0,7% godišnje što ukazuju na još uvijek prisutne slabosti domaće potražnje.
Cijena zlata jučer je pala na najnižu razinu u godinu dana uslijed nastavka jačanja dolara nakon Powellovog svjedočenja u kojem je naglašena potreba za nastavkom umjerenog tempa podizanja bazičnog kamatnjaka.
Dolar je zabilježio jačanje uslijed Powellovog optimističnog svjedočenja pred Kongresom te se tečaj EUR/USD ponovno spustio ispod razine od 1,17 dolara za jedan euro. Osnovne pretpostavke snažnog dolara u narednom periodu pritom ostaju nepromijenjene:
1) Nastavak širenja diferencijala kamatnih stopa između SAD -a i Euro zone uslijed nastavka normalizacije monetarne politike Fed-a uz istovremeno zadržavanje kamatnih stopa Euro zone na aktualno niskim razinama barem do posljednjeg kvartala 2019.
2) Izgledno snažnija repatrijacija dobiti te posljedično povećanje potražnje za dolarom uslijed poreznog rasterećanja u SAD-u.
3) Razočaravajuće objave sentiment i hard indikatora Euro zone te postojeće političke neizvjesnosti narušavaju sentiment investitora prema euru.
Tečaj EUR/HRK jučer je kliznuo za 70-ak pipseva pri čemo zadržavamo naša očekivanja nastavka aprecijacijskih pritisaka po domaću valutu uslijed snažne turističke sezone i s time povezanog priljeva deviza, snažnijeg privlačenja sredstava iz EU fondova te pojačanog kreditiranja u domaćoj valuti.
Ipak ne očekujemo da par padne ispod 7,35 niti na vrhuncu turističke sezone s obzirom na HNB-ovu predanost očuvanju tečajne stabilnosti te već dvije intervencije u toku ove godine s ciljem ublažavanja aprecijacijskih pritisaka.