Usprkos visokim traženim cijenama za stanove u starogradnji posljednjih godina u Zagrebu, realni podaci prosječnih cijena ostvarenih pri kupoprodaji u takvim objektima za prošlu godinu pokazuju nešto razumniju situaciju na tržištu nekretnina. Prikaz ostvarenih prosječnih cijena kvadrata u starijim objektima donosimo ekskluzivno, u suradnji s Burzom Nekretnina.
Cijene variraju od najniže prosječne u Zagrebu u Donjoj Dubravi koja je 1157 eura za kvadrat, odnosno 1034 eura za kvadrat u Sesvetama, do one najviše od 1905 eura za kvadrat u Donjem gradu (strogi centar).
Navlačenje cijena
Cijene bi se s te liste, neupućenima u tržište nekretnina, mogle činiti male, ali govorimo o prosječnim ostvarenim cijenama, što znači da su neki prodali svoj stan u nekom kvartu za znatno više, a neki i za manje. Primjerice, prosječna realizirana cijena kvadrata u strogom centru Zagreba je 1905 eura po kvadratu, ali se u tom dijelu grada top stanovi u starogradnji na najatraktivnijim lokacijama mogu prodati i za 6000 eura po kvadratu. No, istovremeno u Zagrebu se može naći i stari stan za oko 1000 eura po kvadratu.
- Vidljive su velike razlike između cijena po dijelovima grada. Tu rasponi u Zagrebu, ali i u Hrvatskoj između pojedinih dijelova nikad nisu bili veći - kaže Dubravko Ranilović, predsjednik Udruženja poslovanja nekretninama HGK.
Česta je pojava u Zagrebu da vlasnici cijene starih stanova navlače prema cijenama novogradnje, što dovodi do nerealnih očekivanja i prevelikih traženih cijena.
- Ostvarene kupoprodajne prosječne cijene pokazuju da nije baš kako se priča, odnosno da kupci kupuju baš sve na tržištu. Postoje velike razlike u stanovima u starogradnji koje u konačnici određuju cijenu, osim atraktivnosti same lokacije, to su primjerice - nalazi li se stan u zoni tramvaja, je li u zgradi s liftom ili bez njega, i ako je u zgradi bez lifta onda su skuplji sigurno prvi katovi od onih na višim, kao i stanje samog stana, pogled... - objašnjava Dubravko Ranilović, koji je i vlasnik agencije za nekretnine Kastel.
Realno
Zanimljiv je i podatak da zapravo mnogi stanovi oglašeni na tržištu ne pronalaze kupce, tek se svaki peti u Zagrebu proda. Izuzetno je bitno da je cijena određena realno i ako je objektivno određena, stan relativno brzo pronađe kupca jer je tržište aktivno.
- Mnogi prodavatelji često ne žele čuti naš savjet, jednostavno su nešto unaprijed isplanirali sa zamišljenom sumom koju žele ostvariti i teško mijenjaju stav. Pokazalo se da tražene cijene koje dominiraju tržištem i javnim mišljenjem dovode ljude u zabludu - kaže Ranilović.
Nikad od samostalnosti Hrvatske, dodaje on, na tržištu nije zabilježen takav rast cijena, koji je primjerice prošle godine u Zagrebu bio veći u prvoj polovici godine, dok je sada u padu. U Zagrebu je lani zabilježen rast cijena za čak deset posto.
Podsljeme
Prema tablici prosječne cijene rabljenih stanova prema ostvarenoj prodaji, nakon Donjega grada, koji drži najvišu cijenu, iduća je četvrt Gornji grad Medveščak s iznosom od 1874 eura po kvadratu, a potom Maksimir sa 1790 eura i Črnomerec sa 1750 eura za kvadrat rabljenog stana. Visoko na listi je i Trešnjevka jug u kojoj je prosječni kvadrat starog stana prodan lani iznosio 1690 eura. Neznatno je pretekla Trnje koje ima prosječnu cijenu od 1648 eura za kvadrat. Podsljeme za koje se smatra da nije popularno kao ranije imalo je lani prosječnu cijenu takvih stanova od 1501 eura po kvadratu. Novi Zagreb zapad ostvario je u tom smislu cijenu od 1374 eura za kvadrat, a Novi Zagreb istok 1330 eura.
Podsused /Vrapče, Gornja Dubrava i Donja Dubrava u sličnom su cjenovnom razredu, s time da od njih Donja Dubrava ima nešto malo višu prosječnu ostvarenu cijenu od 1238 eura po kvadratu starog stana.