Što se dogodilo?
Grčka je jučer plasirala gotovo 500 milijuna eura trezorskih zapisa s rokom dospijeća od tri mjeseca po prinosu od -0,02% te se tako pridružila nizu zemalja diljem eurozone koje se zadužuju po negativnim kamatnim stopama. Ocjenjuje se da se s oko dvije trećine duga eurozone trenutačno trguje u negativnim prinosima.
Što to znači?
U najnovijim mjerama pomoći ekonomiji eurozone, ECB je snizila depozitnu kamatnu stopu te obnovila program otkupa obveznica što je dovelo do daljnjeg pada i kratkoročnih i dugoročnih prinosa diljem eurozone. Snažnu potražnju za svojim dugom dan ranije ostvarile su i Italija i Portugal.
Kupnja kratkoročnih dužničkih papira kao što su tromjesečni trezorski zapisi koje je jučer plasirala Grčka, uobičajena je alternativa držanju gotovine u blagajni od strane banaka. S obzirom na to da je depozitna kamatna stopa u eurozoni trenutačno -0,5%, za banke je i dalje isplativije investirati u vrijednosni papir koji nosi prinos od -0,02% nego plaćati -0,5% centralnoj banci radi deponiranja viška sredstava.
Dodatno, investitori ocjenjuju da će kamatne stope u eurozoni ostati na aktualno niskim ili nižim razinama kroz produljeni vremenski period pa trenutačno nastoje investirati u bilo što, a da garantira kakav-takav prinos.
Zašto nam je to važno?
Obnova programa kvantitativnog otpuštanja i daljnje smanjenje kamatnih stopa u eurozoni tjeraju investitore u rizičnije oblike ulaganja kako bi ostvarili bilo kakvu zaradu. Činjenica da je Grčka uspjela plasirati svoj dug po negativnoj kamatnoj stopi usprkos izuzetno visokoj razini javnog duga od 180% BDP-a te turbulentnoj prošlosti u kojoj su vjerovnici imali poteškoća s naplatom svojih potraživanja, najbolje govori koliko su riziku skloni investitori u eurozoni.