Američka ekonomija stvorila je 196 tisuća novih radnih mjesta u ožujku čime su blago nadmašena tržišna očekivanja rasta od 180 tisuća te pokazalo kako je skroman rast zaposlenosti u veljači iznimka, a ne početak novog trenda.
Sve u svemu, američko tržište rada ostaje izvor snage za sveukupno gospodarstvo uz stopu nezaposlenosti od svega 3,8%. U toku prvog kvartala, prosječan mjesečni rast zaposlenosti u SAD-u iznosio je 180 tisuća što je blago usporavanje u odnosu na isti period prošle godine (prosječan rast od 218 tisuća), ali nikako i razlog za zabrinutost.
Američki dionički indeksi su profitirali od objave s tržišta rada te je S&P 500 zabilježio pozitivnu izvedbu sedmi uzastopni trgovinski dan te ostvario najdužu seriju rasta u proteklih 18 mjeseci.
Istovremeno, američki predsjednik Trump izjavio je kako bi Fed trebao razmisliti o implementaciji ekspanzivnije monetarne politike umjesto daljnjeg smanjenja svoje bilance. Podsjećamo, ovo je samo jedna u nizu prozivki od strane Trumpa koje do sada nisu imale implikacije na neovisnost i odluke centralne banke.
Njemačka industrijska proizvodnja neočekivano je zabilježila rast od 0,7% u veljači te su podaci za prethodni mjesec revidirani naviše. Ključan pokretač rasta u veljači je bila građevinska industrija te proizvodnja energije što znači da Njemačka još uvijek nije prevladala poteškoće u prerađivačkom sektoru. Ipak, ovakve brojke upućuju na pozitivnu stopu rasta u toku prvog kvartala.
Tjedan pred nama skroman je objavama ekonomskih indikatora s obje strane Atlantika. U SAD-u jedina značajnija objava su potrošačke cijene za ožujak čija je objava na rasporedu u srijedu gdje je izgledan nastavak trenda umjerenog rasta potrošačkih cijena. U eurozoni, investitori će popratiti objavu industrijske proizvodnje za veljaču koja je na rasporedu u petak, a gdje se očekuje nastavak skromne izvedbe iz prethodnih mjeseci.
U srijedu je na rasporedu objava podataka sa sastanka Fed-a u ožujku koje u suštini ne bi trebale pružiti nove informacije. Podsjećamo, Fed očekuje zadržavanje bazičnog kamatnjaka na aktualnoj razini kroz cijelu ovu godinu te potom još jedno podizanje kamatnjaka u narednoj godini.
Isti dan na rasporedu je i sastanak ECB-a gdje će Vijeće izgledno raspravljati o detaljima najavljenih novih dugoročnih kredita. Ipak, nije izgledno donošenje bilo kakvih odluka do sastanka u lipnju kada će ECB imati na raspolaganju i nove projekcije rasta i inflacije, ali i vidjeti stanje ekonomije s obzirom na svoja očekivanja stabilizacije ekonomskog rasta u drugoj polovici godine.
Tečaj EUR/USD u toku prošlog tjedna je pao ispod razine od 1,12 dolara za jedan euro budući da se divergencija ekonomskih indikatora eurozone i SAD-a nastavila u korist američke ekonomije. Dugo vremena tržišta su očekivala normalizaciju monetarne politike koja je radi snažne izvedbe ekonomije euro zone kroz 2017. godinu, bila na vidiku.
Nažalost, posljednje objave ekonomskih indikatora ne daju investitorima razloga za optimizam u tom pogledu. Čak i ako dođe do stabilizacije rasta u drugoj polovici ove godine, ECB neće reagirati mjerama normalizacije monetarne politike sve dok rast ekonomije i potrošačkih cijena se ne pokaže samoodrživim (za više informacija o očekivanim kretanjima ključnih kamatnih stopa i valutnih parova vidjeti Quarterly market overview – 2Q19).
Uskršnji blagdani i toplije vrijeme rezultirat će i snažnijim priljevom turističkih deviza u drugoj polovici travnja što će rezultirati uobičajenim aprecijacijskim pritiscima na kunu. Nedavno poboljšanje kreditnog rejtinga nije imalo učinka na tečaj, što ne iznenađuje s obzirom na to da je bilo dugo očekivano te već ugrađeno u obvezničke prinose. Isto tako, ne očekujemo da će kuna uspjeti snažnije profitirati od očekivanog ulaska u ERMII mehanizam.
Krajem drugog kvartala tečaj vidimo tek nešto niže, na razini od 7,40 kuna za jedan euro budući da očekujemo da će svaki potencijalni proboj ispod te razine biti limitiran HNB-ovom predanosti očuvanja stabilnosti domaće valute, posebice u uvjetima značajnog slabljenja inflatornih pritisaka (godišnja stopa inflacije na tek 0,5% godišnje u veljači) te narušenih uvjeta u ekonomskom okruženju za izvoznike.
Hrvatska narodna banka nastavila je s provođenjem jednotjednih obrnutih repo aukcija i u toku ove godine, ali bankarski sektor nije pokazao zainteresiranost uslijed izdašnog viška kunske likvidnosti u sustavu koji je dodatno povećan nedavnim deviznim intervencijama HNB-a. S obzirom na to da je ECB odgodila prvo podizanje bazičnog kamatnjaka dalje u budućnost te da je rast potrošačkih cijena usporio od početka godine, očekujemo da HNB nastavi s provođenjem ekspanzivne monetarne politike u toku ove i sljedeće godine. U skladu s navedenim, kratkoročne kamatne stope zadržat će se na aktualno niskim razinama produljeni vremenski period.
