Nakon pet dana uzastopnih dobitaka, američki dionički indeksi u petak su zabilježili blago negativnu izvedbu uz i dalje solidne dobitke na tjednoj razini gdje je S&P 500 porastao treći uzastopni tjedan što je najdulja serija rasta dioničkog indeksa od kolovoza.
Generalno gledajući, pozitivan sentiment investitora nošen je pregovorima između SAD-a i Kine kako bi se dogovorili novi uvjeti razmjene roba dvije ekonomije te nešto opreznijom retorikom Fed-a koja upućuje na blaže zaoštravanje monetarne politike u narednom periodu.
Na ulazu u novi tjedan azijski dionički indeksi bilježe negativnu izvedbu a izgledno je i prelijevanje negativnog sentimenta na ostale svjetske dioničke indekse nakon što su podaci pokazali kako je kineski izvoz zabilježio pad u prosincu. Spomenuta izvedba samo je jedan u nizu obeshrabrujućih podataka te dodatno potkrjepljuje bojazni investitora oko usporavanja kineskog i svjetskog ekonomskog rasta u tekućoj godini.
Kineski izvoz pao je za 4,4% godišnje u prosincu dok je uvoz pao za 7,6% u istom periodu što je dovelo do rasta suficita robne razmjene na najvišu razinu u protekle tri godine te potvrđuje teorije kako su američke carine do sada uspjele rezultirati tek smanjenjem obujma robne razmjene ali ne i negativno utjecati na kineski suficit u istoj.
U međuvremenu, posljednji podaci pokazuju kako su inozemne direktne investicije iz Kine u SAD pale s 29 milijardi dolara u 2017. na tek 4,8 milijardi dolara u 2018. U 2016. iznosile su čak 46 milijardi dolara. Do snažne korekcije dolazi nakon uvođenja restrikcija od strane SAD-a uz optužbe krađe intelektualnog vlasništva i transfera tehnologije.
U tjednu pred nama započinje objava zarada američkih kompanija za četvrti kvartal godine gdje aktualna predviđanja upućuju na peti uzastopni kvartal dvoznamenkaste stope rasta zarada kompanija iz S&P 500 dioničkog indeksa. Investitori će pritom pozorno motriti brojke kao i očekivanja menadžmenta vezano uz buduću izvedbu kompanija, a u kontekstu očekivanog usporavanja rasta te dosadašnjih silaznih revizija od strane određenih kompanija kao što je Apple.
Od podataka, fokus investitora će uvelike biti na prvoj procjeni rasta Njemačke u 2018. godini koja je na rasporedu sutra gdje se anticipira usporavanje rasta sa 2,2% u prošloj godini na 1,5%. Isto tako, bit će poznati i rezultati za zadnji kvartal godine koji će pokazati koliko je snažno bilo daljnje usporavanje, a imajući u vidu značajnu korekciju sentiment indikatora te vodećih ekonomskih podataka.
U SAD-u je na rasporedu objava niza ekonomskih indikatora koji bi prema očekivanjima analitičara trebali potvrditi nastavak snažne izvedbe američke ekonomije. Ipak, još uvijek nije jasno koji točno podaci će biti objavljeni, a u kontekstu postojećeg prestanka rada dijela američke uprave već četvrti tjedan.
Trgovanje tečajem EUR/USD zadržava se oko razina od 1,15 dolara za jedan euro – blago iznad izvedbe ovog para u prosincu kada je potražnja investitora za sigurnom imovinom izvršila dodatan pritisak na aprecijaciju dolara. Slabljenju potonjeg u nedavnom periodu pomogla je i opreznija retorika Fed-a koja implicira nižu stopu rasta kamatnjaka koja sada postaje u potpunosti ovisna o nadolazećoj izvedbi američke ekonomije.
U međuvremenu, član ECB-a Coeure istaknuo je kako završetak programa otkupa obveznica od strane centralne banke nije veliki zaokret u monetarnoj politici te da je takva prilagodba opravdana činjenicom da je program započet 2015. kada je euro zona bila suočena s rizikom deflacije i stagnacijom rasta. Unatoč aktualnom usporavanju rasta, ekonomija euro zone i dalje bilježi ekspanziju od 1,5% dok se inflacija stabilizirala na razinama od oko 2%. Ipak, Coure je istaknuo da unatoč činjenici da je sve navedeno zahtijevalo određenu prilagodnu monetarne politike, kamatne stope u euro zoni će ostati na aktualno niskim razinama još dugo, dugo vremena.
Tečaj EUR/HRK porastao je za 50-ak pipseva krajem tjedna te se parom trenutno trguje oko razine od 7,43 kuna za jedan euro, a što je u skladu s našim očekivanjima blagog rasta tečaja s niskih razina krajem godine uslijed nižeg priljeva turističkih deviza te doznaka nakon završetka blagdanskog perioda uz istovremeno snažniju turističku aktivnost domaćeg stanovništva u inozemstvu povezanog sa skijališnom sezonom.
Pritom smatramo kako tečaj ima potencijal rasta od 200-300 pipseva u narednim tjednima pri čemu najveći rizici po kretanje istog proizlaze iz neizvjesnosti oko valute refinanciranja nadolazećeg dospijeća deviznog trezorskog zapisa od 1,5 milijardi eura. U slučaju kunskog refinanciranja te sukladno tome snažnije potražnje za domaćom valutom, očekujemo da će HNB nastaviti braniti razinu tečaja od oko 7,40 kuna za jedan euro putem intervencija.
