Fintech influencer o plaćanju

Daniel Döderlein: Hrvatska je zrela za život bez keša, jer su smartphonei dosta rašireni

Njegova aplikacija omogućava jednostavno plaćanje i prihvat novca
Daniel Döderlein, osnivač financijsko-tehnološkog startupa Auka
 Krasnodar Peršun/Hanza Media / Hanza Media

Kad iduće godine krene primjena europske Direktive o platnim uslugama 2 - zbog koje će banke morati otvoriti račune vanjskim licenciranim pružateljima platnih usluga te će oni dobiti pristup bančinim klijentima - očekuje se i velika utrka za prevlast u mobilnom plaćanju. Tko će u tome biti pobjednik, agresivni igrači iz redova tehnoloških tvrtki ili banke, veliko je pitanje.

Daniel Döderlein, osnivač brzorastućeg financijsko-tehnološkog startupa Auka, skandinavskog pionira u mobilnom plaćanju, igra na kartu pobjede banaka. Upravo stoga proučava hrvatsko tržište i traži banke-partnere jer smatra da je Hrvatska posve zrela da počne život bez keša - posebno s obzirom na veliku raširenost pametnih telefona - odnosno za uvođenje mobilnog plaćanja kakvo je njegov tim razvio i primijenio u Skandinaviji.

Döderlein spada među europske fintech influencere, a razgovarali smo s njime prošlog tjedna za boravka u Zagrebu gdje je tumačio zašto su platforme MobilePay u Danskoj, Swish u Švedskoj i Vipps u Norveškoj, iza kojih stoji tehnologija Auke, već postigle tržišnu zastupljenost od 65 posto ukupne populacije te da se sličan model može replicirati i u Hrvatskoj. Njegova aplikacija omogućava jednostavno plaćanje i prihvat novca bez obzira na to koje je banke netko klijent, dok su sadašnje m-banking aplikacije vezane uz banku vlasnika računa.

Auka je obavila istraživanje koje je pokazalo da većina hrvatskih bankara nije zabrinuta zbog mogućeg učinka nove direktive, dok četvrtina ipak vjeruje kako su vanjske prijetnje - poput Googlea, Amazona, Facebooka i Applea - značajne, te kako bi ove tvrtke mogle uistinu i preuzeti ulogu banaka u sljedećih pet godina.

Döderlein naglašava kako su mobilna plaćanja termin koji ne podrazumijeva samo korištenje mobilnog telefona umjesto kartice. S druge strane, kaže, sustavi koje nude tehnološki giganti nisu baš fleksibilni, vezani su uz jednu platformu, a ako se banke odluče za implementaciju tih sustava, neće doći do novih korisnika. Također, prilikom implementacije tih sustava potrebna su znatna ulaganja i u novu terminalnu opremu na prodajnim mjestima.

Auka je osnovana nakon što je Döderleinovu aplikaciju mCash preuzela druga po veličini banka u Norveškoj, Sparebank1, za ekskluzivno korištenje u toj zemlji.

Što bi mogao značiti dolazak nove konkurencije na bankarsko tržište u EU, pa tako i Hrvatsku?

- Zbog nove europske direktive, kad banke otvore račune u rujnu iduće godine, konkurenti iz nebankarskog sektora, Facebook, Google, lokalna fintech kompanija ili netko treći, moći će pristupiti računima građana. Iz iskustva na drugim tržištima znamo da će pridošlice htjeti iskoristiti tu priliku da počnu pružati nove usluge građanima. To je problem za banke jer se danas vaš financijski život vrti oko banke, ona vam daje karticu, pristup internetskom bankarstvu i mobilnom plaćanju, a uskoro tu ulogu može preuzeti netko drugi. Mi nudimo bankama sustav, već dokazanu tehnologiju i iskustvo iz Skandinavije, koji osigurava da taj odnos ostane između potrošača i banke.

Zašto bi vaš sustav mobilnog plaćanja bio zanimljiv hrvatskim bankama?

- Trenutačno u Hrvatskoj ne postoji dominantan sustav mobilnog plaćanja, a veliki servisi poput Apple Paya i Google Paya još nisu dostupni. Bankarski je sustav snažan, a pametni telefoni prevladavaju među korisnicima, što pak bankama stvara priliku da same predstave svoje sustave mobilnog plaćanja. Mi im možemo pomoći da iskoriste ovo malo preostalog vremena kako bi ih brzo razvile i predstavile tržištu.

Istraživanje koje smo proveli pokazuje da 52 posto banaka traži načine kako da monetizira priliku, ili problem, koju im donosi PSD2. Njih 25 posto pak smatra da njihova trenutna digitalna ponuda neće nužno izdržati pod izazovima koje će donijeti pridošlice. To stvara interesantnu tržišnu dinamiku za nas, kao i činjenica da je hrvatsko tržište još uvijek jako orijentirano na keš. To je zapravo fantastična prilika jer kad se digitalizira takva ekonomija, efekt će biti golem. Naša iskustva na drugim tržištima pokazuju da mobilno plaćanje može imati dramatičan utjecaj na tržište, na plaćanja i biznis.

Što im zapravo nudite?

- Novi kanal za privlačenje korisnika te stvaranje novih izvora prihoda, a nudimo ga po SaaS modelu (softver kao usluga, op.ur.). Mi smo bili prva tvrtka koja je u Norveškoj predstavila mobilni novčanik, a danas pružamo white label rješenja za mobilna plaćanja bankama širom svijeta. Naša infrastruktura spaja banke s trgovcima i korisnicima kroz Googleovu cloud platformu, u skladu sa strogim pravilima financijskih regulatora.

Kolika bi naknada za mobilno plaćanje mogla biti?

- To određuje vlasnik sustava, što može biti banka ili telekom. Auka je samo pružatelj usluge, odnosno platforme. Alipay u Kini je, primjerice, bio vrlo agresivan s cijenom, snažno su poticali korištenje njihova servisa. Važno je zato da vlasnik sustava mobilnog plaćanja ima veliku bazu klijenata, potrošača ili trgovaca, ali sustav već sam po sebi ima viralnu mogućnost širenja s korisničke strane, kad korisnici počnu s plaćanjima svojim kontaktima u mobitelu. To se može proširiti kao šumski požar.

Tko su vam sve direktni konkurenti?

- Niz različitih tradicionalnih pružatelja softverskih usluga za banke, koji dosad nisu uspjeli razviti zaista uspješno rješenje, potom nekoliko fintech tvrtki poput Auke te same banke koje sustav mobilnog plaćanja pokušavaju razviti interno, nastojeći biti tehnološko-inovativne kompanije. Taj razvoj je dugotrajan, kompleksan i vrlo skup, otprilike oko 25 milijuna eura. Za Auku to radi tim od 32 stručnjaka u Oslu.

Addiko bank je u Hrvatskoj već primijenila nešto slično, plaćanje ide preko Vibera.

- Da, znamo Addiko banku vrlo dobro, oni su vrlo zanimljivi.

Tko od investitora stoji iza Auke?

- Dva fonda rizičnog kapitala - Northzone, koji drži oko 18 posto udjela, te Entree Capital s malo manje od 10 posto. Ja sam i dalje najveći vlasnik, s 23 posto, a dioničari su i svi zaposlenici. U 2016. smo isplatili dividendu, a sada intenzivno ulažemo u rast.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
22. veljača 2024 01:52