Dvogodišnja djevojčica Mila otputovala je u Philadephiju na skupocjeno liječenje. Spominju se različite milijunske cifre, a prema posljednjim informacijama račun je već ispostavljen i iznosi 2,3 milijuna dolara ili 15 milijuna i 200 tisuća kuna. Stoga se otvoreno postavlja pitanje koliko koštaju ostale operacije i dijagnostički postupci u Americi, zemlji s najmodernijim, ali i najskupljim zdravstvom na svijetu. Koliko je skupo zdravstvo u Americi, zorno svjedoči sljedeći primjer:
Amerikanac Malcolm Bird je u bolnicu odveo svoju jednogodišnju kćer koja je blago krvarila na prstu jer ju je majka slučajno noktaricom porezala dok joj je šišala nokte. Doktor joj je pogledao prstić, stavio flaster, i poslao ih kući, piše američki magazin Vox, a kako prenosi Slobodna Dalmacija. I ne bi bilo ništa čudno da poslije sedam dana na njihovu adresu nije došao račun od 629 dolara ili 4150 kuna. A gdje je osiguranje? Imali su ga, ali je pristalo platiti manji dio iznosa, pa je obitelj Bird na koncu bila prisiljena platiti 440 dolara (2910 kuna).
- Pet minuta vremena doktora, voda iz špine kojom su oprali prst, flaster; je li to zaista vrijedi 629 dolara - upitali su bolnicu koja je im je samo odgovorila - vrijedi. I morali su platiti navedeni iznos.Obitelj kaže i da kutija flastera košta sedam, a ne 629 dolara. No, to je samo kap u moru zdravstvenih troškova Amerikanaca s prosječnim primanjima i s prosječnim zdravstvenim osiguranjem koje više ne pokriva negoli pokriva medicinskih usluga.
Ako imate dobrog poslodavca, vjerojatno ćete imati i dobro osiguranje koje većinu toga pokriva. No, kad odete kod liječnika, morat ćete ipak svaki put platiti određeni paušalni iznos (co-pay), koji može biti 10, 100 ili više dolara. Na taj način osiguravatelji žele da ljudi idu što manje kod liječnika. Ali milijuni Amerikanaca nemaju novca za puno zdravstveno osiguranje.
Također, ako ste novozaposleni u tvrtki, a prije zaposlenja vam je dijagnosticiran karcinom, e onda ne možete dobiti osiguranje za maligne bolesti. Također, nakon što se osigurate treba proći "karenca", dakle više mjeseci prije nego što možete "konzumirati" osiguranje.
U Americi su jako skupi i lijekovi. Primjerice, lijek Humira, koji se aplicira u injekcijama i njime se tretiraju autoimune bolesti (reumatoidni artritis, psorijaza, kolitis...) u SAD-u zapada 2669 dolara (17.640 kuna), dok Švicarci plaćaju 822 dolara (5430 kn). Međutim, Švicarcima to plaća osiguranje, a u Americi i kada ga plati osiguranje, u većini slučajeva morate nadoplatiti. Ako ne radite, morate se onda sami pobrinuti za novac, država može pokriti tek osnovne zahvate. Ako nemate novca onda ili dobijete jeftinije i manje učinkovite lijekove ili jednostavno - umrete.
Tu je i lijek Harvoni, koji se koristi za liječenje hepatitisa C, a koji u Americi zapada 10.000 dolara (66.000 kuna) više nego u drugim zemljama. Avastin, lijek za rak, u Americi zapada oko 4000 dolara (26.439 kuna), a u Velikoj Britaniji 470 dolara (3100 kuna). Međutim, dok u SAD-u nije sigurno je li vam ga pokriva osiguranje, u Velikoj Britaniji ga dobivate - besplatno.
Prosječan dan u američkoj bolnici zapada nevjerojatnih 5200 dolara (34.371 kuna), a isti dan s istom uslugom u Španjolskoj košta 424 dolara (2800 kuna). Ako nemate osiguranje ili imate osiguranje koje ne pokriva sve troškove, u Americi ćete operaciju slijepog crijeva platiti između 14 i 15 tisuća dolara (100.000 kuna), porod je oko 10.000 dolara (66.000 kuna), carski rez oko 16.000 dolara (106.000 kuna), operacija katarakte oko 4000 dolara (26.500 kuna), zamjena koljena ili kuka 26 do 30 tisuća dolara (198.000 kuna), bypass operacija do 80.000 dolara (528.792 kuna).
Nedavno je BBC objavio potresnu priču o Lauri Marston, koja je praktički rasprodala svu svoju imovinu kako bi nabavila injekcije inzulina koje si mora davati dva puta dnevno. Jedna bočica inzulina, koji koristi Laura, bez subvencije zdravstvenog osiguranja stoji 275 dolara ili 1820 kuna.
U medijima se spominje i slučaj 26-godišnjeg Aleca Smitha koji je preminuo 2017. godine, jer nije mogao plaćati inzulin, koji je u njegovu slučaju zapadao oko 1000 dolara. Smith je radio puno radno vrijeme i zarađivao više od minimalne plaće, ali nije mogao platiti novo osiguranje ili izdvojiti 1000 dolara mjesečno za inzulin.
Gore spomenuta Laura imala je osiguranje, radila je, a onda je firma propala i sada mora plaćati 2800 dolara kako bi ostala na životu. Cijena inzulina je jedno vrijeme bila 21 dolar, a sada je skočila na čak 300 dolara. Izračunala je da će do 70. godine morati platiti čak 7 milijuna dolara kako bi ostala živa. Da bi američki pacijenti preživjeli dijabetes snalaze se na različite načine, pa tako koriste povoljnije bočice inzulina kojima je istekao rok trajanja ili idu u Meksiko, gdje šestomjesečnu zalihu tog lijeka plate 100 dolara.
Hrvatski liječnici nam govore da većina hrvatskih dijabetičara ima potpuno besplatan inzulin, ali da postoji i solucija da pacijenti koji žele novije generacije inzulina s dugotrajnim djelovanjem mogu izvršiti i nadoplatu po kutiji od 80 do 150 kuna, a nekima kutija traje i dva mjeseca. U kutiji se nalaze penovi, tj. štrcaljke s mehanizmom koji u tijelo unosi točno određenu dozu inzulina.
- Zdravstvena osiguranja u SAD-u se kupuju od organizacija koje su u privatnom vlasništvu, s izuzetkom državnih programa kao što su Medicare, MedicAid, Children's Health Insurance Program, kao i Veterans Health Administration. Da bi se koristili ovi programi, potrebno je da ispunjavate svaki od mnogobrojnih uvjeta koje regulira državna administracija. U suprotnom, zdravstveno osiguranje osiguravate preko kompanije u kojoj ste zaposleni ili kupnjom police jedne od privatnih osiguravajućih kompanija. Regularno zdravstveno osiguranje može, ali ne mora obuhvatiti i farmaceutske usluge. Regularno zdravstveno osiguranje ne pokriva preglede i intervencije zubara i oftalmologa – za ove usluge je potrebno osigurati dentalno (Dental) i očno (Vision) osiguranje - navodi Vodič za imigrante u SAD-u Zelena lutrija.
U osnovno zdravstveno osiguranje nije uključena ni trudnoća i moguće komplikacije, pa to morate također nadoplatiti. No, osiguranje ne možete platiti kada vam se utvrdi trudnoća, nego puno mjeseci prije - dakle, najprije platite osiguravatelju, onda pričekate određeni rok, možda i godinu dana, i tek onda 'radite' na djetetu. Ako žena ne zatrudni osiguranje naravno ne vraća novac.
Američki mediji tvrde da tisuće Amerikanaca svake godine odlaze u osobni bankrot jer su im bolnice sjele na račune, dobar dio njih je morao rasprodati svu imovinu kako bi pokrili dug, pa su neki od njih postali i beskućnici. Spominje se i podatak da čak 50.000 Amerikanaca završi na cesti nakon što ih je zadesila ozbiljna bolest.
Često tuže osiguravatelje
Činjenice o američkom osiguranju:
- Prosječna američka obitelj zna godišnje izdvajati i 15.000 dolara na osiguranje, koje ipak ne pokriva sve troškove niti rizik od svih bolesti.
- Postoje osiguranja koja, primjerice, pokrivaju rizik od ozljeda, ali ne pokrivaju sve lijekove, stomatologa i oftalmologa.
- Američki građani koji imaju i najbolje osiguranje za svaki posjet liječniku moraju platiti određeni iznos (co-pay), a što može biti 100, 300 ili 500 kuna. Osiguravatelji tako utječu na Amerikance da što manje idu liječnicima.
- Amerikanci često tuže osiguravajuća društva jer ne plate ono što su obećala.
- Bez osiguranja dolazak hitne pomoći košta u prosjeku između 2500 i 7700 dolara, dok ako imate osiguranje ipak plaćate, ali "samo" do 650 kuna.
- Ako ste se ozlijedili u području gdje vas ne može pokupiti hitna pomoć, onda vam se preporučuje helikopter. No, zračna hitna pomoć će vas, ako niste osigurani, koštati od 13 tisuća pa do čak milijun kuna. U to ulazi prijevoz, liječnik koji leti s vama, pilot, medicinsko osoblje...
- Ako u Americi slomite nogu, osnovni tretman zapadne vas 13.000 kuna, a ako vam pak treba operacija, ona košta između 110.000 i 220.000 kuna!
- Ako preživite srčani udar te trebate operaciju, a nemate osiguranje, "oderu" vas za 200 do 1,5 milijuna kuna?! Sama anestezija košta između 20 i 25 tisuća kuna.