Čak 95 posto objekata u centru europske metropole više se ne smije iznajmljivati turistima

Ništa bolje ne ilustrira zamah koji je privatnim iznajmljivačima dao Airbnb od fotografija prvog apartmana koji je ovih dana otvoren u golemom umjetnom krumpiru - da, krumpiru nastanjenom na nekom zemljištu u američkom gradiću Boise u Idahu.

Bogu hvala, stvar je nastala daleko “preko bare”, taman negdje u isto vrijeme kad su gradski oci još jednog europskog grada odlučili ući u sukob s ovom platformom za iznajmljivanje.

Rast cijena

Točnije, zakonodavci u Madridu, iznervirani činjenicom da je većina stambenih jedinica u centru grada postala predmet iznajmljivanja, donijeli su prilično strogi dekret - odsad nadalje u kratkoročni najam putem Airbnba u centru grada ne može ući niti jedan stambeni objekt koji nema vlastiti, zasebni ulaz.

Odzvonilo je, dakle, svim stanovima u stambenim zgradama, osim onima koji imaju vlastito, privatno dizalo ili privatne stepenice koje ne koriste drugi stanari, a odluka se zasad odnosi isključivo na smještajne jedinice u centru Madrida, i to na slučajeve stanova koji se kratkoročno iznajmljuju dulje od 90 dana godišnje.

Budući da su madridske vlasti u obračun s Airbnbom ušle zaozbiljno, procjenjuje se da će se odluka odnositi na 95 posto objekata koji se trenutačno oglašavaju na online platformama, a kojih, prema podacima s Airbnba, samo u centru Madrida ima oko 24 tisuće.

U njima je tijekom 2018. godine odsjelo čak 1,2 milijuna turista, a cijela stvar na kraju je dovela do rapidnog rasta cijena najma, kao i vrijednosti nekretnina koje lokalno stanovništvo uglavnom napušta, a naseljavaju putnici, turisti, poslovnjaci i brojni drugi privremeni gosti.

Priča je otprilike slična onoj u Splitu, no ipak bez reakcije nadležnih institucija koje u Hrvatskoj, zasad, još isključivo razmišljaju o tome što bi bio najefikasniji način regulacije.

“Riječ je o kompleksnom pitanju koje se razmatra na razini EU, zbog čega je izuzetno važna međusobna koordinacija zemalja članica kako bi se osigurala ravnopravnost. U Ministarstvu turizma te u suradnji s drugim ministarstvima analiziramo sadašnje stanje, kao i moguće promjene, a s ciljem definiranja najefikasnije i najkvalitetnije regulative i standarda koji su nužni kako bi se zaštitili krajnji korisnici, ali i omogućila tržišna ravnopravnost dionika u sustavu”, poručili su iz Ministarstva turizma.

Dok mi još razmišljamo, u Španjolskoj su to po prvi puta napravili još 2018., i to u Barceloni.

Strogi Berlin

U svibnju prošle godine gradske su vlasti Airbnbu naredile da iz svoje ponude odmah makne 2577 stanova koji su se oglašavali bez potrebnih dozvola, a početkom lipnja Barcelona je s Airbnbom uspjela postići dogovor prema kojem gradske vlasti imaju dozvolu u svakom trenutku pregledati podatke o jedinicama koje se nude na ovoj platformi.

Na taj će način u svakom trenutku za oglašene apartmane moći doznati imena njihovih vlasnika te provjeriti jesu li jedinice registrirane za najam, a osim borbe protiv nelegalnog iznajmljivanja, ušlo se i u regulaciju količine smještaja koji će biti dostupan na tržištu, na način da se dozvole odobravaju samo za lokacije koje nisu zagušene sobama i apartmanima.

Vjerojatno najstrožem odnosu prema Airbnbu posvjedočili smo u slučaju Berlina, koji je u travnju 2016. godine u potpunosti zabranio kratkoročni najam, da bi ga ove godine ipak dopustio, ali uz vrlo stroga ograničenja.

Od 1. svibnja, dakle, vlasnici stanova će prostorije u kojima žive moći gostima iznajmljivati bez ograničenja, dok će im za dodatnu jedinicu koju posjeduju vrijediti ograničenje kratkoročnog najma na maksimalno 90 dana godišnje.

Pa ipak, za najam vlastitog, ali i drugog doma, vlasnici objekata prethodno će morati isposlovati posebne dozvole od svojih općina, čak i za najam jednog dana godišnje. Osim toga, Berlin je osmislio način kako spriječiti vlasnike drugih nekretnina da ih koriste isključivo za kratkoročni najam - svi oni koji u njima dulje od tri mjeseca nisu imali trajnog stanara, teže će dolaziti do dozvola za kratkoročni najam, a maksimalne kazne za nepoštivanje propisa podigle su se do iznosa od pola milijuna eura.

London i Amsterdam su se na regulaciju kratkoročnog najma odlučili još 2016. godine. Amsterdam je maksimalan period kratkoročnog najma po apartmanu odredio na najviše 60 dana, i to uz privolu same platforme, koja se obvezala automatski “skidati” iz ponude sav smještaj koji doseže ovo ograničenje. Zakon se nije pokazao najučinkovitiji zbog toga što bi se vlasnici “skinutih” apartmana naprosto prebacili na neku novu platformu, ali barem su pokušali, što se ne može reći za hrvatske prilike.

Sanja Čižmar iz tvrtke HD Consulting ističe da izazovi na području Hrvatske još nisu izraziti kao u najvećim europskim gradovima, no napominje kako usprkos tome diljem naše zemlje također imamo brojne turističke gradove, posebno uz obalu, koji su gotovo oslobođeni od lokalnog stanovništva, što je štetno i neodrživo u pogledu kvalitete života.

Dizanje poreza

“Naravno, regulacija je potrebna svugdje, pa tako i kod nas. Vjerujem da bi ona u Hrvatskoj trebala ići u dva smjera. Kao prvo, kroz provođenje striktnog nadzora imaju li kapaciteti sve potrebne dozvole, a potom i kroz nadzor naplate poreza, neovisno o tome prodaje li se smještaj putem online platforme ili nekako drugačije. Porezi u sustavu iznajmljivanja su veoma niski, a analiza poslovanja Airbnb kapaciteta u našoj zemlji već je pokazala da se povećava broj iznajmljivača s većim brojem stanova. To znači da je najam postao lukrativan biznis, pa je preporučljivo dizanje poreza na kratkoročni najam kako bi se porezno opterećenje uravnotežilo”, ističe Čižmar za Jutarnji.

Na obračun s Airbnbom odvažili su se i u Londonu, u kojem je odlučeno da se svi vlasnici apartmana iznajmljenih putem platformi u periodu duljem od 90 dana moraju prijaviti za posebne dozvole, u suprotnom će biti uklonjeni sa stranica.