POVREDA PRIVATNOSTI

Zoom neovlašteno dijelio podatke korisnika? Firma pristala na nagodbu tešku 85 milijuna dolara

Korisnici tvrde kako Zoom daje njihove podatke Facebooku, Googleu i LinkedInu. Iz Zooma pristaju na nagodbu, ali poriču prekršaje
 Olivier Douliery/Afp/Profimedia

Američka kompanija Zoom pristala je na nagodbu u tužbi zbog povrede privatnosti i obvezala se platiti 85 milijuna dolara.

Tužbu su podnijeli korisnici popularne aplikacije za videopozive koji su optužili kompaniju da bez dopuštenja dijeli njihove podatke s trećim stranama, poput Facebooka, Googlea i LinkedIna. Također, optužili su kalifornijsku tvrtku da je zbog slabe sigurnosti omogućila pojavu tzv. "zoom bombardiranja" - incidenata u kojima bi hakeri ulazili upadali u tuđe sastanke i uznemiravali korisnike objavljivanjem uznemirujućeg sadržaja poput pornografije i rasističkih izjava.

Nagodbu treba odobriti okružna sutkinja San Josea, Lucy Koh. Ako Koh odobri nagodbu, korisnici koji su sudjelovali u tužbi imat će pravo na povrat novca u iznosu od 15% pretplate ili 25 dolara, ovisno što je veće. Ostali Zoom pretplatnici mogli do dobiti do 15 dolara.

Reuters saznaje kako će osim isplate korisnicima, Zoom morati uvesti strože sigurnosne mjere, uključujući upozoravanje korisnika kada domaćini sastanaka ili drugi sudionici koriste aplikacije trećih strana na sastancima, te pružiti svojim zaposlenicima specijaliziranu obuku o privatnosti i rukovanju podacima.

Zoom je pristao na nagodbu, ali je porekao prekršaje.

"Privatnost i sigurnost naših korisnika glavni su prioriteti za Zoom i ozbiljno shvaćamo povjerenje koje nam naši korisnici daju", stoji u priopćenju kalifornijske tvrtke.

U proljeće 2020. protiv Zooma je podnesen niz pritužbi zbog "zoom bombardiranja" i navodno nesavjesnog rada. Zoom je pokušavao uvjeriti sud da odbaci te tužbe. Okružni sud u Kaliforniji pristao je odbaciti dio pritužbi, dok je druge objedinio u jedinstvenu tužbu.

Kompanija se branila riječima kako je od prošle godine izdala niz ažuriranja softvera u pokušaju blokiranja "zoom bombardiranja".

Iako je Zoom prikupio oko 1,3 milijarde dolara od pretplata za Zoom Meetings, odvjetnici tužitelja nazvali su nagodbu od 85 milijuna dolara "razumnom" s obzirom na rizike spora. Namjeravaju tražiti do 21,25 milijuna dolara za pravne troškove.

Tvrtka Zoom u travnju 2021. imala je 497 tisuća korisnika, u odnosu na 81 900 u siječnju 2020.

Skupina MeTooEP u lipnju 2020. objavila je rezultate istraživanja koji su pokazali kako je 18 posto ispitanika doživjelo "zoom bombardiranje", uhođenje ili prijetnje na internetu.

Gotovo polovica ispitanika izjavila je da se "previše boji" potražiti pomoć nakon što su na internetu doživjeli seksualno uznemiravanje ili druge prijetnje, a 63 posto ispitanika izjavilo je da na njihovim radnim mjestima nisu provedene nikakve mjere za rješavanje seksualnog uznemiravanja.

Skupina je pozvala Europski parlament i Europsku komisiju da uvedu mjere za rješavanje novih vrsta seksualnih uznemiravanja žena na radnom mjestu.

Države članice EU-a 10. veljače složile su se oko stajališta o revidiranim pravilima o privatnosti i povjerljivosti elektroničkih komunikacija. To je omogućilo predsjedništvu Vijeća da započne rasprave s Europskim parlamentom o konačnom tekstu planirane uredbe o e-privatnosti.

Nova pravila usmjerena su na aplikacije za razmjenu poruka kao što su Messenger i WhatsApp te aplikacije za videopozive poput Zooma. Države članice su se u odobrenom prijedlogu zakona složile da je tvrtkama poput Facebooka i Googlea dozvoljeno obrađivati metapodatke svojih korisnika, ali samo uz pristanak i ako su informacije anonimne. Također, odustale su od plana o zabrani kolačića.

Prijedlog ažurira postojeća pravila EU-a koja datiraju iz 2002., prema kojima se stroga zaštita privatnosti primjenjuje samo na tekstualne poruke i glasovne pozive koje pružaju tradicionalni telekomunikacijski uređaji. Internetski divovi bili su izuzeti od ovih pravila.

"Pokušaji industrije da potkopa direktivu posljednjih su godina urodili plodom. Imali su dovoljno vremena za to. Sada moramo detaljno analizirati doprinose li doista prijedlozi država članica boljoj zaštiti privatne komunikacije korisnika na internetu ili prvenstveno služe poslovnim modelima nekih digitalnih korporacija", izjavila je tada zastupnica Birgit Sippel (S&D).

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
18. lipanj 2022 05:05