AKTIVNO GRAĐANSTVO

Želite li promijeniti EU propise, Europska građanska inicijativa nudi rješenje problema

Dosad je pokrenuto 110 zahtjeva, od kojih je 85 bilo pravno prihvatljivo, šest ih je uspješno provedenih, sada ih je 13 u tijeku

Prva uspješna inicijativa bila je 'Pravo na vodu'

 Prajuab Chaipimpa/Alamy/Alamy/Profimedia

Iz Hrvatske dosad nije pokrenuta nijedna Europska građanska inicijativa (EGI), ali to ne znači da se hrvatski građani ne odazivaju na inicijative kojima se pokušavaju riješiti razni izazovi i ne koriste tu mogućnost izravnog obraćanja Europskoj komisiji kako bi se promijenile EU politike o pojedinim pitanjima.

- Na stranici svake pojedine inicijative dostupni su podaci i o angažmanu, tj broju potpisa hrvatskih građana, on varira ovisno o aktualnosti teme i angažmanu samih organizatora inicijative – kaže nam Iva Gjurić Smrekar, jedna od ambasadorica Europske građanske inicijative u Hrvatskoj, kad govori o dosadašnjem odazivu hrvatskih građana u europskim građanskim inicijativama.

Iva Gjurić Smrekar, predsjednica je Udruge Lotina kutija koja promiče vrijednosti demokracije, aktivnog građanstva i jednakosti, a u ulozi ambasadorice, kao i njezinim kolegicama i kolegama u državama članicama EU-a, misija joj je informiranje građana o Europskoj građanskoj inicijativi, kao i o pojedinim inicijativama, te poticanje građana na sudjelovanje.

- To činimo kroz društvene mreže i medije, također uključujući informiranje o inicijativima u aktivnostima koje radimo uživo, kada epidemiološka situacija to dozvoljava – pojašnjava Gjurić Smrekar.

Europski parlament i Vijeće donijeli su 2011. godine Uredbu o građanskoj inicijativi, a 2012. počela je primjena tih pravila. U međuvremenu su pravila poboljšavana kako bi provedba bila jednostavnija.

- Tijekom devet godina postojanja, Europska građanska inicijativa potvrđena je kao jedan od važnih instrumenata participativne demokracije. Putem inicijativa, građani mogu izravno utjecati na kreiranje javnih politika čime Europska građanska inicijativa djeluje kao nadopuna predstavničke demokracije, posebice u razdobljima između izbornih ciklusa – izjavio je Ognian Zlatev, voditelj Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj.

Organizatori inicijative su građani EU-a koji imaju dovoljno godina da imaju pravo glasa na izborima za Europski parlament, a u skupini organizatora treba biti najmanje sedam osoba iz različitih država članica. Da bi se neka građanska inicijativa pokrenula, potrebno je prikupiti najmanje milijun potpisa podrške iz najmanje 7 zemalja članica u roku godine dana nakon čega se od Europske komisije može zatražiti postupak pokretanja novog ili izmjene postojećeg zakonskog akta.

Dosad je pokrenuto 110 zahtjeva, od kojih je 85 bilo pravno prihvatljivo, čime su inicijative ispunile uvjete za registraciju. Šest je uspješno provedenih inicijativa, a trenutno ih je 13 u tijeku.

Kako pojašnjava Ognian Zlatev, od početka 2020. godine u primjeni su nova pravila kako bi cijeli proces za građane bio jednostavniji, a to potvrđuje i podatak da je u proteklih godinu dana, usprkos pandemiji i krizi uzrokovanoj COVID-om, Komisija registrirala čak 15 inicijativa od kojih niti jedna nije bila odbijena.

- Treba naglasiti da su Uredbom o građanskoj inicijativi ugrađeni i kontrolni mehanizmi kako ne bi dolazilo do zloupotreba, mogu se registrirati inicijative koje nisu uvredljive ili su u očitoj suprotnosti s temeljnim vrijednostima Europske unije – ističe Zlatev.

Voditelj Predstavništva EK u Hrvatskoj kaže i kako vjeruje da su hrvatski građani prepoznali važnost Europske građanske inicijative, posebice u pitanjima koja se tiču budućnosti svih građana Unije poput zaštite okoliša ili klimatskih promjena.
- Pozivam ih da nastave u osmišljavanju vlastitih inicijativa i svojim angažmanom utječu na politike EU-a – poručuje Ognian Zlatev.

Među inicijativama koje su u tijeku je primjerice ona pokrenuta krajem listopada u kojoj organizatori pozivaju Komisiju da predloži pravni akt kako bi se osiguralo da sve države članice pri donošenju nacionalnih mjera u obzir uzimaju pitanja okoliša. Inicijativom “Vratite plastiku” („ReturnthePlastics”) traži se uvođenje sustava pologa (kaucije) na razini EU-a radi recikliranja plastičnih boca. Prikupljaju se potpisi i za inicijativu čiji je cilj postizanje zabrane svake promidžbe fosilnih goriva i zabrane sponzorstava povezanih s fosilnim gorivima. Spomenimo i kako je pokrenuta Inicijativa civilnog društva za zabranu masovnog biometrijskog nadzora, kao i inicijativa kojom se poziva Komisiju da zaštiti i pojača zabranu ispitivanja kozmetičkih proizvoda na životinjama, itd.

Utjecaj na politike EU-a

Ambasadorica Europske građanske inicijative u Hrvatskoj Iva Gjurić Smrekar napominje kako Europska komisija, potičući europsku jezičnu raznolikost i kako bi otklonila jezične barijere, objavljuje informacije o svakoj inicijativi na svim jezicima, pa tako i hrvatskom.

Zanimalo nas je i pomažu li EGI ambasadori građanima koji bi htjeli pokrenuti neku inicijativu.

- Ambasadori mogu pomoći i usmjeriti građane potrebnim informacijama. Važno je da građani prepoznaju izazove na koje nailaze u svakodnevnom životu u širem, europskom kontekstu. Europska građanska inicijativa je dobar alat za artikuliranje problema, njegovo formuliranje kroz europsku pravnu stečevinu uz mogućnost kreiranja novih propisa koji građanima svih članica omogućuju kvalitetniji život. Europska građanska inicijativa također promiče ideju aktivnog građanstva kao ključnog faktora kvalitativnih pomaka, ali nažalost sva istraživanja u Hrvatskoj pokazuju da ono još nije prepoznato i adekvatno valorizirano – kaže Iva Gjurić Smrekar.

Zastupnica u Europskom parlamentu Biljana Borzan (S&D) smatra kako je europska građanska inicijativa izvrstan model direktnog utjecaja na politike EU-a te kako bi je trebalo dodatno osnažiti.

- Jedna od glavnih zamjerki često upućenih EU je udaljenost od građana i to je bio jedan od glavnih razloga zašto je uspostavljen taj mehanizam. Iako sam eurozastupnica i ja sam, kao građanka EU, potpisala nekoliko inicijativa koje se tiču npr. zaštite okoliša i zdravlja – ističe zastupnica Borzan, koja je i potpredsjednica eurosocijalista.

Podsjeća kako je prva uspješna inicijativa, koja je skupila dovoljno potpisa u dovoljnom broju država članica, bila “Pravo na vodu”.

- Tražila je da pristup pitkoj vodi u EU bude univerzalno pravo svih stanovnika. Sjećam se saslušanja u Parlamentu, bilo je to 2014. i nikad ta velika dvorana za sastanke nije bila toliko puna kao tada, a rasprava je bila vrlo živahna – kazala je Borzan.

- Što je najbolje, Europska komisija je radi te europske građanske inicijative pokrenula opsežne izmjene EU direktive o vodi, na kojoj sam i sama dosta radila. Kako bi pitka voda bila dostupnija svima države članice osigurat će besplatnu opskrbu vodom u javnim zgradama, a restorane, kantine i druge ugostiteljske objekte poticat će da nude vodu iz slavine besplatno ili uz nisku naknadu. Države članice trebale bi poboljšati i dostupnost vode ranjivim skupinama poput izbjeglica, nomadskih zajednica i beskućnika – istaknula je zastupnica Borzan.

Dodaje kako je prihvaćen cijeli niz njezinih zakonodavnih prijedloga od kojih ističe dodavanje vrtića, škola, sveučilišta, domova umirovljenika i sportskih objekata na popis tzv. prioritetnih lokacija na kojima će se kvaliteta vode trebati dodatno i temeljitije ispitivati.

- Takvi će se objekti staviti uz bok bolnicama kao lokacije na kojima obitavaju ranjive društvene skupine poput djece, starijih osoba i bolesnika – kaže Borzan govoreći o svojem iskustvu vezanom uz Europsku građansku inicijativu.

Zastupnica Sunčana Glavak (EPP) kaže kako Europska unija nastoji zauzeti demokratski pristup prilikom utvrđivanja svojih politika i kreiranja zakonodavstva, a jedan od alata za ostvarivanje ovog pristupa je Europska građanska inicijativa.

- Smatram ove inicijative važnim instrumentom za poticanje sudjelovanja građana u zakonodavnom procesu EU-a, kao i za uključivanje građana u proces kreiranja politika Unije.U ovome trenutku odvija se i Konferencija o budućnosti Europe, kao sustavno uključivanje građana nezabilježeno u povijesti unije. Bit će zanimljivo razmotriti komentare građana o europskim građanskim inicijativama te možda pokrenuti proces njihovog reformiranja kako bismo olakšali i pojednostavili građanske inicijative u postizanju promjena koje želimo vidjeti u našim zajednicama. Svakako bih istaknula pozitivne signale koje odašilju građanske inicijative, pogotovo jer pokazuju da postoji interes za ovaj postupak među europskim građanima – istaknula je Glavak.

Govoreći o ulozi Europskog parlamenta, zastupnica Glavak kaže kako je Parlament uključen u proces u kasnijim fazama realizacije inicijativa, kada su one već uspješno registrirane i kada su prikupljeni potrebni potpisi.

- Nakon što se potpisi podnesu Europskoj komisiji, organizatorima konkretne inicijative daje se prilika predstavljanja u Europskom parlamentu kroz javno saslušanje i razmjenu mišljenja. Ukoliko Europska komisija procijeni da postoji zajednički europski interes i da je područje u kojem inicijativa traži nove zakone u skladu s osnivačkim aktima unije, pristupit će izradi odgovarajućeg zakonodavstva te će Europski parlament, kao i Vijeće biti uključeni u njegovo oblikovanje i donošenje – pojašnjava Sunčana Glavak.

Od uspješnijih inicijativa, zastupnica Glavak ističe „End The Cage Age“ o kojoj su europarlamentarci raspravljali u lipnju ove godine.

- Cilj inicijative je prekinuti praksu uzgoja životinja u kavezima. U okviru svoje Strategije „od polja do stola” Europska komisija se već obvezala da će predložiti reviziju zakonodavstva o dobrobiti životinja, uključujući zakonodavstvo o prijevozu i uzgoju, koje je trenutačno u postupku provjere prikladnosti, čiji se završetak planira do ljeta 2022. godine. Od iznimne važnosti je i inicijativa „Right2Water“, kao prva uspješna europska građanska inicijativa. Njome se na razini unije želi uspostaviti ljudsko pravo na vodu i odvodnju na način kako ga prepoznaju Ujedinjeni narodi te promovirati vodoopskrbu i odvodnju kao javne usluge neophodne za sve – istaknula je Sunčana Glavak.

Korak po korak

Prvi korak u pokretanju europske građanske inicijative je priprema za koju je važno razmotriti je li zahtjev za donošenje EU propisa najbolji način za ostvarenje ciljeva, okupiti skupinu organizatora i vidjeti kako organizirati kampanju za prikupljanje potpisa.

Drugi korak je registracija inicijative za što se treba obratiti Komisiji, treći korak je prikupljanje izjava o potpori. Inicijativu treba podržati barem milijun ljudi, pri čemu je u sedam zemalja EU-a potrebno dosegnuti najmanji potrebni broj potpisa. Prag se dobije tako da se broj zastupnika Europskog parlamenta izabranih u pojedinoj državi članici pomnoži s ukupnim brojem zastupnika u Europskom parlamentu (za Hrvatsku to je 8460).

Četvrti korak je provjera izjava o potpori, peti podnošenje inicijative nakon čega u šestom koraku slijedi odgovor. U roku mjesec dana slijedi sastanak s predstavnicima Komisije, a u roku tri mjeseca javno saslušanje u Parlamentu. U roku od šest mjeseci, Komisija će se izjasniti hoće li predložiti određenu mjeru kao odgovor na inicijativu i navesti razloge za poduzimanje ili nepoduzimanje mjera.

Naposljetku moguće je donošenje propisa ili drugih prikladnih mjera kao odgovor na inicijativu. Mjere koje poduzme Komisija može ocijeniti Europski parlament.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
28. studeni 2022 20:36