Nicolas Asfouri/AFP
strategija kibersigurnosti

Zastupnici u Europskom parlamentu pozvali na pooštravanje standarda EU-a o kibernetičkoj sigurnosti

Rezolucija, koja je usvojena sa 670 glasova za, 4 protiv i 12 suzdržanih, dolazi kao odgovor na EU-ovu strategiju kibernetske sigurnosti za digitalno desetljeće
Piše: Iva BadanjakObjavljeno: 11. lipanj 2021. 11:09

Predviđa se da će do 2024. godine biti više od 22 milijarde povezanih IoT uređaja i usluga u cijelom svijetu, što znači da će kibernapadi biti sve učestaliji.

Nedavni napadi na institucije Europske unije pokazuju koliko su kibernetički napadi već sofisticirani i predstavljaju prijetnju za digitalnu sigurnost.

Zastupnici u Europskom parlamentu pozvali su na pooštravanje standarda EU-a o kibernetičkoj sigurnosti povezanih uređaja, aplikacija i operativnih sustava.

Rezolucija, koja je usvojena sa 670 glasova za, 4 protiv i 12 suzdržanih, dolazi kao odgovor na EU-ovu strategiju kibernetske sigurnosti za digitalno desetljeće.

Europarlamentarci pozdravljaju planove Europske komisije za horizontalno zakonodavstvo o zahtjevima kibernetičke sigurnosti za povezane proizvode i usluge, ali također traže od Komisije usklađivanje nacionalnih zakona kako bi se izbjegla fragmentacija jedinstvenog tržišta.

"Kriza covida-19 otkrila je postojanje kibernetski ranjivih kritičnih sektora, poput zdravstva, a rad na daljinu povećao je našu ovisnost o digitalnoj tehnologiji i pokazao potrebnu za digitalnom sigurnošću", rekao je autor teksta, zastupnik Cristian-Silviu Bușoi (EPP), "EU mora biti otporna i manje ranjiva. Mi moramo imati mehanizam brzog djelovanja, a ujedno zadržati prosperitet građana, kao i sigurnost industrije".

Rezolucijom se također traži zakonodavstvo koje nameće zahtjeve za kibernetskom sigurnošću za aplikacije, softver, ugrađeni softver i operativne sustave do 2023. godine.

"Europske institucije i države članice trpe snažne, koordinirane i kontinuirane kibernetičke napade", rekao je hrvatski zastupnik Karlo Ressler (EPP), "U utorak su poteškoće u radu imale velike medijske platforme i popularni internetski alati uzrokujući neugodnosti tisućama korisnika diljem svijeta. To nas još jednom podsjeća koliko smo ranjivi i koliko je ranjiva naša infrastruktura".

Ressler je pozvao na povećanje investicija u kibersigurnost kao jednoj od ključnih elemenata digitalne transformacije EU-a.

"Moderna tehnologija korisna nam je jedino ako je sigurna i pouzdana. A to je nemoguće bez značajnijih investicija u kibernetičku sigurnost. Danas više nego ikada ranije, pitanje nacionalne i europske sigurnosti i suverenosti ujedno je i neodvojivo pitanje sigurnosti računalnih procesa", dodao je Ressler.

Zastupnici su također upozorili na sve češće hibridne prijetnje, odnosno metode ili aktivnosti koje neprijateljski državni ili nedržavni akteri koriste za napade na demokratske države i institucije. Kao neke od čestih metoda navode upotrebu kampanja dezinformacija i kibernetičkih napada na infrastrukturu, ekonomske procese i demokratske institucije. Mnogi europski zastupnici izrazili su strah od utjecaja ovih metoda na izbore, zakonodavne postupke, provedbu zakona i pravosuđe.

"Možda bismo trebali vezati rusku tipkovnicu uz naše računalo. Naime, vrlo često malware provjeri postoji li ruska tipkovnica i onda odlučuje hoće li napasti ostatak mreže. Puno bandi operira pod prešutnom privolom Rusije pod uvjetom da ne napadaju ruske građane. Ovo nije samo tehnički problem, to je problem vanjske politike. Moramo Ruse učiniti odgovornima što pružaju utočište kibernetičkim kriminalcima", izjavio je nizozemski zastupnik Bart Groothius (Renew Europe).

S njime se složio i poljski zastupnik Ryszard Czarnecki (ECR) koji je ustvrdio da su kibernetički napadi suvremeni oblik rata.

"Riječ je o čitavoj vojski hakera, a ne pojedincima. To su hakeri koji su plaćeni kako bi destabilizirali Zapad. Svaki dan čitamo o napadima u državama članicama i kandidatima za pristup EU-u. Moramo pokazati solidarnost. Jedan za sve, svi za jednoga u ovom ratu", rekao je Czarnecki.

Linker
18. lipanj 2021 11:21