Kibernetički kriminal predstavlja rastuću prijetnju sigurnosti onima koji žive i posluju u EU-u

Europska komisija predložila je pregovarački mandat koji će Europskoj uniji omogućiti sudjelovanje u pregovorima za novu međunarodnu konvenciju o suzbijanju uporabe informacijskih i komunikacijskih tehnologija u kriminalne svrhe.

Kibernetički kriminal i dalje predstavlja rastuću prijetnju sigurnosti onima koji žive i posluju u EU-u.

Europolova procjena prijetnje od organiziranog kriminala na internetu pokazuje da je ubrzana digitalizacija povezana s pandemijom koronavirusa značajno oblikovala razvoj niza kibernetičkih prijetnji.

Glavne su kriminalne aktivnosti u Europi trgovina drogom, kiberkriminal, prijevare povezane s trošarinama, krijumčarenje migranata i trgovina ljudima.

Kibernapadi i kiberkriminalitet sve su češći i sofisticiraniji u cijeloj Europi te usmjereni na objekte kritične infrastrukture kao što je energetska, zdravstvena i prometna. Procjenjuje se da će taj trend ubuduće rasti jer se očekuje da će 22,3 milijarde uređaja diljem svijeta do 2024. biti povezano internetom stvari.

Globalni gubitci zbog kibernetičkog kriminala iz godine u godinu rapidno rastu. Cybersecurity Ventures procjenjuje da gubici u prosjeku godišnje dosežu oko 6000 milijardi dolara, a do 2025. će doseći 10,5 bilijuna dolara.

Nova konvencija UN-a trebala bi pomoći u jačanju međunarodne suradnje za provedbu kaznenog zakona u globalnoj borbi protiv kibernetičkog kriminala.

EU će posebnu pozornost posvetiti osiguravanju visoke razine međunarodnih standarda zaštite ljudskih prava.

Također, u obzir će uzeti Budimpeštansku konvenciju o kibernetičkom kriminalu iz 2001. koja definira kaznena djela povezana s kibernetičkim kriminalom i utvrđuje ovlasti i postupke za istragu kibernetičkog kriminala te predstavlja temelj zakonodavstva protiv kibernetičkog kriminala u 80% zemalja širom svijeta.

Komisija se nada da će predstavljati Uniju u pregovorima o novoj međunarodnoj konvenciji, koji su već započeli početkom 2022., a očekuje se da će biti dovršeni 2024. godine.

Sada je na Vijeću da usvoji odluku o odobrenju sudjelovanja EU-a u pregovorima.

Dodajmo još kako je Europski parlament u lipnju prošle godine usvojio rezoluciju o strategiji EU-a za kibersigurnost za digitalno desetljeće. Europarlamentarci su od Komisije tražili pooštravanje standarda EU-a o kibernetičkoj sigurnosti povezanih uređaja, aplikacija i operativnih sustava. EU zastupnici su također pozvali države članice i Komisiju da udruže svoja sredstva kako bi ojačale stratešku otpornost EU-a i smanjile ovisnost o stranim tehnologijama.

"Vidjeli smo značaj kibernetičke sigurnosti za građane i tvrtke. Sigurnije tvrtke su bolje za kupce, a sigurniji će građani biti spremniji za sudjelovanje na jedinstvenom digitalnom tržištu. Novi zakoni trebali bi štititi digitalnu infrastrukturu kako bi se osigurala dostupnost osnovnih usluga, kao i cjelovitost i povjerljivost informacija, te stvoriti okruženje koje pogoduje osnivanju i razvoju tvrtki koje djeluju u digitalnom polju", istaknuo je tada europarlamentarac Tonino Picula.