U listopadu 2020. godine prilikom davanja opaski na prijedlog Zakona o digitalnim uslugama i pitanjima temeljnih prava Europski parlament naglasio je da bi tijela javne vlasti trebala biti zadužena za provedbu zakona nad sadržajem društvenih mreža te da bi odluke trebala donositi nezavisno sudstvo, a ne tvrtke u privatnom vlasništvu.
Većina zastupnika Europskog parlamenta koji su sudjelovali u nedavnoj raspravi o potrebi da se urede društvene mreže složila se da nema jasnih pravila koja se tiču cenzuriranja sadržaja i profila te da velike tehnološke tvrtke koje su vlasnici društvenih mreža netransparentno donose odluke o uklanjanju određenih objava ili blokiranju određenih profila.
Zastupnici su tijekom rasprave ustvrdili i da postoji potreba da se demokracija i europske vrijednosti brane tako što će se stati na kraj dezinformacijama, pokušajima da ih se podriva i pozivima na nasilje. Diskutiralo se i o tome da bi tehnologija trebala biti služiti za obogaćivanje političkih rasprava, a ne ograničavanje istih. Parlamentarci drže i da bi se trebalo uhvatiti u koštac sa širenjem govora mržnje i diskriminacije na internetu.
Raspravljalo se i o potrebi da se rasvijetli funkcioniranje algoritama koje internetske platforme koriste za distribuciju sadržaja korisnicima i upotreba osobnih podataka korisnika, a bilo je riječi i o stavljanju restrikcija na ili zabranjivanju preciznog plasiranja oglasa pojedinim korisnicima (eng. microtargeting) te profiliranja istih. Rečeno je da bi se poslovni modeli tehnoloških tvrtki značajno bi se promijenili kada bi se uvele spomenute zabrane i restrikcije.
Zastupnici smatraju da je pojavljivanje tehnoloških monopola utjecalo je na pluralizam medija i javnih rasprava. Rekli su i da je potrebno implementirati pravila koja će se ticati svih aspekata života. U Parlamentu se tijekom rasprave moglo čuti i da je opreka između online i offline sfera lažna te da je potrebno proučiti kako velike platforme mogu naštetiti društvu i ekonomiji te predstavlja li njihov rad svojevrsni sistemski rizik.
Izbori za Europski parlament koji su se održali 2019. godine od dezinformacija su zaštićeni Akcijskim planom Europske unije i Kodeksom ponašanja Europske komisije za online platforme.
U kontekstu implementacije Akcijskog plana za europsku demokraciju, Komisija je potvrdila da mjere za samoregulaciju treba zamijeniti mješavinom obveznih i koregulacijskih mjera kako bi se na primjeren način zaštitila fundamentalna prava korisnika online platformi te uredio nadzor sadržaja.
Europski je parlament nedavno progovorio i o propadanju osnovnih prava, zabrinjavajućem stanju slobode medija u Uniji i dezinformacijskim kampanjama koje su vodili strani akteri, ali i oni koji su bazirani u EU.
Komentari
0