U četvrtak kasno navečer, Europski parlament i države članice EU-a su dogovorili nova pravila koja će po prvi puta regulirati nepoštene prakse velikih internetskih platformi.
Zakon o digitalnim tržištima (DMA) stavit će na crnu listu određene prakse koje koriste velike platforme koje djeluju kao nadzornici pristupa i omogućiti Komisiji da provede tržišne istrage i sankcionira ponašanje koje nije u skladu s propisima.
Glavni cilj zakona je izbjeći godine sudskih postupaka potrebnih za kažnjavanje monopolističkog ponašanja velikih internetskih platformi, a koji završavaju velikim novčanim kaznama, ali malom ili gotovo nikakvom promjenom u načinu poslovanja tehnoloških divova.
Zakon bi trebao dati Bruxellesu ovlasti bez presedana da prati odluke big techa, pogotovo kad se kompanije poput Googlea, Mete i Amazona odluče kupiti neki startup. Vrlo važna stavku koju je Parlament odobrio tiče se 'ubojitih' akvizicija. Radi se o tome da bi u slučajevima sustavnog nepoštivanja pravila, Komisija mogla ograničiti nadzornike pristupa da obavljaju akvizicije, kako bi ispravili ili spriječili daljnju štetu unutarnjem tržištu.
Tekst koji su privremeno dogovorili pregovarači Parlamenta i Vijeća usmjeren je na velike tvrtke koje pružaju takozvane "usluge temeljne platforme" koje su najsklonije nepoštenoj poslovnoj praksi, kao što su društvene mreže ili tražilice, s tržišnom kapitalizacijom od najmanje 75 milijardi eura ili godišnjim prometom od 7,5 milijardi.
Da bi bile označene kao „nadzornici pristupa“, ove tvrtke također moraju pružati određene usluge kao što su pretraživači, usluge razmjene poruka ili društvene mreže te imati najmanje 45 milijuna mjesečnih krajnjih korisnika u EU i 10.000 godišnjih poslovnih korisnika.
Interoperabilnost usluga bi trebala omogući da potrošači u EU više neće biti primorani skidati određene aplikacija za razmjenu poruka samo zato što ih imaju osobe s kojima žele komunicirati, a time bi se također zaštitili osobni podaci korisnika. DMA će također dati korisnicima mogućnost da deinstaliraju unaprijed instalirane aplikacije u bilo kojoj fazi, a što trenutačno nije slučaj.
Primjerice, Google će korisnicima Android telefona morati jasno ponuditi alternativnu svojoj tražilici ili Google Maps aplikaciji, a Apple će korisnicima dopustiti da deinstaliraju Safari i "otvoriti" će svoju trgovinu aplikacija za alternativne sustave plaćanja.
Najveće usluge za razmjenu poruka (kao što su WhatsApp, Facebook Messenger ili iMessage) morat će surađivati s manjim platformama za razmjenu poruka, ako to zatraže od njih. Što se tiče obveze interoperabilnosti društvenih mreža, suzakonodavci su se složili da će se takve odredbe o interoperabilnosti procjenjivati u budućnosti.
Parlament je također osigurao da kombiniranje osobnih podataka za ciljano oglašavanje bude dopušteno samo uz izričit pristanak korisnika nadzorniku pristupa.
Ako nadzornik pristupa ne poštuje pravila, Komisija može izreći novčane kazne do 10% ukupnog svjetskog prometa u prethodnoj financijskoj godini i 20% u slučaju ponovljenih kršenja. U slučaju sustavnog kršenja, Komisija im može na određeno vrijeme zabraniti akvizicije.
Nakon što zakonski tekst bude dovršen na tehničkoj razini i provjere ga pravnici i lingvisti, morat će ga odobriti Parlament i Vijeće. Nakon što ovaj proces bude dovršen, stupit će na snagu 20 dana nakon objave u Službenom listu EU-a, a pravila će se primjenjivati šest mjeseci nakon toga. Povjerenica Margrethe Vestager rekla je da će zakon stupiti na snagu u listopadu ove godine, što znači da bi se mogao početi primjenjivati već od travnja 2023.
"Zakonom se izbjegava bilo kakav oblik prekomjerne regulacije za mala poduzeća. Proizvođači aplikacija dobit će potpuno nove mogućnosti, mala poduzeća dobit će više pristupa poslovno relevantnim podatcima, a internetsko tržište oglašavanja postat će pravednije", izjavio je izvjestitelj Andreas Schwab (EPP).
"Suzbijamo samovolju i monopol internetskih divova. Internet ne smije biti džungla u kojoj veliki jedu male. Nova pravila će omogućiti inovacije na tržištu i više opcija za građane i poduzeća", poručila je europarlamentarka Biljana Borzan (S&D).
