ISTRAŽIVANJE EUROBAROMETRA

Većina građana EU podupire zajedničku obrambenu politiku i želi se osloboditi ovisnosti o ruskim izvorima energije

Rezultati ankete pokazuju i da je većina Europljana (59%) zadovoljna odgovorom Unije na rusku invaziju na Ukrajinu i reakcijom njihove vlade (57%)

Ilustracija

 Kenzo Tribouillard/Afp/Profimedia/Kenzo Tribouillard/Afp/Profimedia

Novo istraživanje Eurobarometra pokazuje da velika većina građana Unije podupire zajedničku sigurnosnu i obrambenu politiku te očekuje da će se Unija postupno osloboditi ovisnosti o ruskim izvorima energije. Istraživanje je potvrdilo i veliku potporu odgovoru Unije na rusku agresiju na Ukrajinu.

Posebno istraživanje Eurobarometra br. 526 "Glavni izazovi našeg doba: EU u 2022." provedeno je intervjuima uživo i putem interneta od 19. travnja do 16. svibnja u 27 država članica EU-a.

Rezultati ankete pokazuju da je većina Europljana (59%) zadovoljna odgovorom Unije na rusku invaziju na Ukrajinu i reakcijom njihove vlade (57%). Humanitarne aktivnosti dobile su najveću potporu (93%), nakon čega slijedi europska dobrodošlica Ukrajincima koji bježe od rata (91%). Većina ispitanika podupire gospodarske sankcije ruskoj vladi, poduzećima i pojedincima, kao i financiranje kupnje i isporuke vojne opreme Ukrajini.

Velika većina građana Unije (81%) podržava zajedničku obrambenu i sigurnosnu politiku država članica Unije, pri čemu to stajalište u svim državama članicama podupire najmanje dvije trećine anketiranih osoba. Nadalje, 93% ispitanika slaže se da bi države članice trebale djelovati zajednički kad je riječ o obrani teritorija Unije, a 85% smatra da bi trebalo povećati obrambenu suradnju na razini Unije.

Eurobarometar također pokazuje veliku potporu ciljevima plana REPowerEU, koji uključuje diversifikaciju opskrbe plinom i ubrzanje zelene tranzicije. Tjedan dana prije nego je Komisija u ožujku predložila niz mjera u sklopu plana REPowerEU kao odgovor na sve veće cijene energije u Europi, zastupnici Europskog parlamenta poručili su da EU mora smanjiti ovisnost o ruskom plinu, ne samo zbog sankcija Rusiji zbog napada na Ukrajinu, nego i zbog prilagodbe klimatskim promjenama.

Prema rezultatima Eurobarometra, 87% ispitanika smatra da bi Unija što prije trebala smanjiti ovisnost o ruskim izvorima energije. Velika većina ispitanika slaže se da energetska politika može doprinijeti obrani strateških interesa Unije te smatraju da je smanjenje uvoza nafte i plina te ulaganje u energiju iz obnovljivih izvora važno za opću sigurnost EU-a.

Također, 85% ispitanika zalaže se za masovna ulaganja Unije u obnovljive izvore energije. Jednako velik postotak Europljana smatra da borba protiv klimatskih promjena može pridonijeti poboljšanju njihova zdravlja i dobrobiti, te smatraju to novom prilikom za inovacije, ulaganja i otvaranje radnih mjesta. Iako se 49 % ispitanika pribojava da bi borba protiv klimatskih promjena mogla naštetiti gospodarstvu Unije, 83% smatra da bi to moglo pridonijeti smanjenju troškova veće ekološke štete u budućnosti. Nadalje, 81% ispitanika smatra da energija iz obnovljivih izvora dugoročno može ograničiti cijenu koju plaćamo za potrošnju energije.

Eurobarometar pokazuje da Europljani u trenutačnom kontekstu smatraju da su obrana i sigurnost (34%) i "povećanje autonomije EU-a i njegovih država članica u opskrbi energijom" (26%) prioritetna područja za 2022. Za njima slijede poboljšanje gospodarske situacije (24%), zaštita okoliša, borba protiv klimatskih promjena (22%) i smanjenje nezaposlenosti (21%). Na začelju tablice, odnosno područje koje Europljani trenutačno smatraju najmanje prioritetnim je digitalna transformacija ekonomije i društva u EU (samo 6% građana smatra to priroritetom) i borba protiv dezinformacija u EU (11%). Međutim, na pitanje koliko je važno da EU ulaže u digitalne, prometne i energetske mreže, 83% smatra to pitanje važnim, dok 11% smatra da trenutačno takva ulaganja nisu važna.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
12. kolovoz 2022 17:04