Pozitivna izvedba građevinskog sektora nastavljena je u prošloj godini, a podaci o izdanim građevinskim dozvolama sugeriraju da će se slična kretanja nastaviti u kratkom roku. Brz ekonomski oporavak u kombinaciji sa značajnim iznosom sredstava koji je stavljen Hrvatskoj na raspolaganje iz fondova EU, podržava pozitivnu izvedbu građevinskog sektora u kratkom roku.
Ključni rizici za sektor proizlaze iz nedostatka radne snage te značajnih uzlaznih pritisaka na cijene inputa kao što su čelik i aluminij ali i otežane dostupnosti istih. Uobičajeni pad cijena stanova koji je karakterističan za silazne faze ekonomskog ciklusa, zaobišao nas je u periodu "korona krize". Uzimajući u obzir aktualne razine novogradnje te nemogućnost domaćeg građevinskog sektora da značajno poveća iste s raspoloživim ljudskim resursima, očekujemo da će se uzlazni pritisci na cijene stanova u Zagrebu nastaviti.
Građevinski sektor u brojkama
Usprkos snažnom ekonomskom šoku koji je zadala pandemija, pozitivna izvedba građevinskog sektora je nastavljena čemu je pogodovala kontinuirana potreba za građevinskim radnicima na mjerama obnavljanja javnih ustanova i privatnih objekata nakon potresa u 2020., te nastavak solidne potražnje privatnog sektora koja je dodatno potpomognuta mjerom subvencioniranja stambenih kredita za mlade. U takvim okolnostima, udio građevinskog sektora u BDP-u je ostao relativno stabilan na razini od oko 5% BDP-a.
Nakon niza godina smanjenja, u 2021. je petu godinu uzastopno ostvaren rast broja zaposlenih u građevinskom sektoru ali uz zamjetno usporavanje rasta u protekle dvije godine. Ovo je ujedno i prva godina od 2017. da je rast broja zaposlenih u građevinskom sektoru podbacio u odnosu na rast ukupne zaposlenosti na državnoj razini. Usprkos rastu u proteklih nekoliko godina, građevina i dalje broji oko 4.500 radnika manje u odnosu na vrhunac ostvaren u 2008.
Na početku 2022. nastavljen je rast zaposlenosti u građevinskom sektoru
Rast plaća u građevinskom sektoru nastavljen je i u toku prošle godine sa stopom od 3,9 posto što je blago ispod razine rasta od 4,5 posto u 2020. te prosječnog rasta plaća na razini države u iznosu od 4,0 posto. Prosječna neto plaća u građevinarstvu pritom je iznosila 7.816 kuna te je 21,0 posto ispod državnog prosjeka.
Usprkos navedenim pozitivnim kretanjima, na umu treba imati kako se građevinski sektor trenutačno bori s dva ključna problema, nedostatkom radne snage te posljedično značajnim uzlaznim pritiscima na plaće s jedne strane te rastom cijena sirovina s druge strane. Nedostatak radne snage problem je s kojim se građevinski sektor bori već godinama te je isti tek djelomično riješen povećanjem kvota za uvoz radnika iz inozemstva. S obzirom na više plaće koje građevinski sektor nudi u nekim zemljama u okolini (Njemačka, Austrija), velik dio domaćih radnika odlučuje se na odlazak na rad u inozemstvo a Hrvatska nerijetko predstavlja i prijelaznu stanicu za brojne inozemne radnike na putu prema tim zemljama. Istovremeno, sve veći problem postaje otežana dostupnost pojedinih materijala te rast cijena aluminija i čelika na svjetskom tržištu što rezultira rastom cijena radova te u konačnici višom cijenom nekretnine po četvornome metru.
Nedostatak radne snage i rast cijena sirovina ključni su problemi građevinskog sektora
Nakon nešto skromnije stope rasta u pandemijom obilježenoj 2020. godini, u prošloj godini obujam izvršenih građevinskih radova je ubrzao na 9,1%, dok prvi dostupni podaci za siječanj tekuće godine pokazuju rast od 4,3%.
Obujam izvršenih građevinskih radova intenzivirao se u 2021. sa stopom rasta od 9,1 posto
U prošloj godini izdano je 12,2 posto više građevinskih dozvola čija je očekivana vrijednost za 13,6 posto viša nego godinu ranije. Podaci za siječanj tekuće godine upućuju na nastavak pozitivne izvedbe ovog sektora u kratkom roku. Naime, na godišnjoj razini indikator je ostvario rast od 2,7 posto.
Rast izdanih građevinskih dozvola od 12,2 posto u 2021.
Tržište nekretnina
Tržište nekretnina u proteklim je godinama bilo podržano rastom zaposlenosti, solidnim rastom plaća te rekordno niskim kamatnim stopama što je rezultiralo rastom raspoloživog dohotka stanovništva. Dodatno, rast ekonomske aktivnosti je rezultirao povećanom potražnjom za industrijskim i uredskim zgradama te skladištima i zgradama za trgovinu na veliko i malo. Značajnu ulogu je imao i snažan uzlet turističke aktivnosti koji je rezultirao ulaganjima u izgradnju novog i poboljšanje postojećeg smještaja.
Unatoč snažnom ekonomskom šoku izazvanom pandemijom, vanjsko okruženje i dalje ide u prilog nastavku pozitivnih kretanja na tržištu stambenih nekretnina. Naime, niz mjera fiskalne i monetarne podrške osigurao je stabilnost raspoloživog dohotka stanovništva. Zahvaljujući potporama za očuvanje radnih mjesta pad zaposlenosti u protekloj je godini bio marginalan, dok su u ovoj godini ostvarena pozitivna kretanja uz istovremeni nastavak rasta plaća. Mjere socijalnog distanciranja i povećana averzija prema riziku rezultirale su povećanjem štednje na računima kod dobrog dijela građana, stavljajući im na raspolaganje određenu zalihu financijskih sredstava u post pandemijskom periodu. Istovremeno, prema Anketi o kreditnoj aktivnosti banaka, nakon inicijalnog zaoštravanja kreditnih standarda pri odobravanju kredita za kupnju stambenih nekretnina, isti su zabilježili labavljenje već u trećem kvartalu 2020.
Istovremeno, tržište uredskog prostora je pogođeno sve češćim oblikom rada od kuće za koji se čini da će ostati opcija za jedan dio kompanija i nakon što pandemiju ostavimo iza sebe. Određene kompanije već su komunicirale svojim zaposlenicima kako imaju namjeru eliminirati fiksna radna mjesta te uvesti rad od kuće kao trajnu opciju za 20 do 30 posto sveukupnog radnog vremena. U nedostatku fiksnih radnih pozicija u uredima, radnici će se izmjenjivati na dostupnim mjestima u vremenu koje će provoditi u uredu dok će ostatak vremena raditi od kuće. Ipak, ocjenjujemo kako će učinak takvih promjena u kratkom roku biti ograničen te djelomično kompenziran rastom zaposlenosti.
Rast broja završenih zgrada nastavljen je u 2020. (+4,1 posto) zahvaljujući uzletu završenih stambenih zgrada od 6,1 posto dok je segment nestambenih zgrada ostvario pad od 3,3 posto. Među stambenim zgradama, u ukupnom udjelu završenih stanova prevladavaju stanovi s dvije sobe (29,3 posto), a slijede trosobni (26,8 posto) i četverosobni (21,4 posto) stanovi.
Promatramo li kategoriju nestambenih zgrada, rast je zabilježen u svim segmentima. Najsnažnije stope rasta pritom je ostvarila izgradnja industrijskih zgrada i skladišta (+23,0 posto), a slijede zgrade za kulturno-umjetničku djelatnost i zabavu, obrazovanje, bolnice i ostale zgrade za zdravstvenu zaštitu (+12,8 posto) te hoteli i slične zgrade (+11,4 posto).
Snažnija potražnja za stambenim nekretninama u kombinaciji sa znatno nižom ponudom u odnosu na pred krizno razdoblje je rezultirala uzlaznim pritiscima na cijene istih. Usporedbe radi, 2008. godine završeno je 25.368 stanova dok je taj broj u 2020. iznosio svega 11.957 stanova čak i uz povećanje od preko 40 posto u protekle tri godine. Promatrano u odnosu na tisuću stanovnika, u 2007. i 2008. građeno je 5,9 stanova na tisuću stanovnika dok se ta brojka trenutačno kreće na razini od 3,0 stana na tisuću stanovnika.
Promatrano u odnosu na tisuću stanovnika, u 2007. i 2008. građeno je 5,9 stanova na tisuću stanovnika dok se ta brojka trenutačno kreće na razini od 3,0 stana na tisuću stanovnika.
Trend rasta cijene novih stanova u Zagrebu je nastavljen i prošle godine uz povećanje od 4,5 posto, što ipak predstavlja blago usporavanje u odnosu na godinu ranije kada je stopa rasta gotovo premašila 10 posto. U odnosu na kraj 2016. godine, cijena kvadrata novog stana u Zagrebu porasla je za 40,5 posto, sa 10.445 na 14.672 kuna u prosjeku. Pritom mnogo zaostajao niti rast cijena u drugim dijelovima Hrvatske s prosječnim povećanjem od 31,3% u istom periodu. Imajući na umu nedostatak radne snage koji vrši uzlazne pritiske na plaće radnika te rast cijena sirovina kao što su čelik i aluminij, te još uvijek nisku ponudu novogradnje u odnosu na potrebe, očekujemo kako će se uzlazni cjenovni pritisci nastaviti i u narednom periodu.
Cijena kvadrata novog stana u Zagrebu porasla je za visokih 40,0 posto od 2016. godine do kraja 2021.
Potencijalne prilike za građevinski sektor i tržište nekretnina u kratkom i dugom roku.
· Značajan iznos sredstava koji je stavljen Hrvatskoj na raspolaganje iz EU fondova kroz sljedećih šest godina ide u prilog pojačanom (su)financiranju infrastrukturnih projekata te projekata energetske obnove javnih i privatnih zgrada.
· Brz ekonomski oporavak i stabilizacija poslovanja domaćih kompanija osigurava sredstva za jačanje investicijske aktivnosti u kratkom roku te rast ulaganja u nove poslovne prostore, skladišta i pogone.
· Očekivani ulazak Hrvatske u eurozonu poticajan je za privlačenje inozemnih investicija.
· Nastavak visoke razine investicijske aktivnosti od strane vodećih turističkih kompanija nakon normalizacije turističke aktivnosti.
· Priznavanje troškova prehrane i smještaja zaposlenih stranaca kao porezno priznatih rashoda s ciljem smanjenja pritiska koje nedostatak radne snage vrši na građevinske kompanije.
· Obnova zgrada oštećenih u potresu koja se procjenjuje na 25 tisuća s procijenjenom štetom od 86 milijardi kuna.
· Ubrzanje rasta potrošačkih cijena u kombinaciji s i dalje izuzetno niskim kamatnim stopama dodatno smanjuje privlačnost štednje u bankama te potiče stanovništvo na druge oblike očuvanja vrijednosti novca u kojem bi s obzirom na hrvatsku tradiciju nekretnine mogle imati značajnu ulogu
Potencijalni rizici za građevinski sektor i tržište nekretnina u kratkom i dugom roku
· Negativne ekonomske posljedice rata u Ukrajini na europsku i domaću ekonomiju u kombinaciji s uzlaznim pritiscima na cijene smanjuju raspoloživi dohodak stanovništva
· Znatan rast duga države povezan s pandemijom koronavirusa te troškovima servisiranja humanitarne krize smanjuje prostor za značajnije financiranje infrastrukturnih projekata.
· Iseljavanje mladog stanovništva koje je ključni pokretač potražnje za stambenim nekretninama implicira smanjenje potražnje u dugom roku.
· Usporavanje rasta turističkog sektora potencijalno bi moglo rezultirati padajućim stopama rasta građevinske aktivnosti na obali u pogledu privatnog smještaja.
· Visoka stopa PDV-a na kupnju novogradnje u iznosu od 25%.
· Potencijalan daljnji rast cijena sirovina i/ili nedostupnost istih povećavaju troškove gradnje i rezultiraju sporijom realizacijom projekta.
· Nedostatak radne snage s obzirom na to da domaće stanovništvo odlazi na rad u susjedne zemlje koje nude veće plaće u građevinskom sektoru.
· Pad potražnje za uredskim prostorom u kratkom roku jer velik dio radnika radi od kuće te potencijalan pad potražnje i u dugom roku jer dio kompanija planira uvesti rad od kuće kao stalnu opciju za dio radnog vremena.
Analiza poslovanja vodećih građevinskih kompanija ukazuje na snažan rast prihoda te poboljšanje indikatora profitabilnosti u 2020. Dok detaljni podaci velikog dijela kompanija o poslovanju u prošloj godini još uvijek nisu dostupni, indikatori građevinskih radova upućuju na nastavak pozitivne izvedbe. Pritom na umu treba imati kako je nestajanjem dijela najvećih građevinskih tvrtki za vrijeme trajanja financijske krize, izgubljen potencijal domaćih kompanija za preuzimanje velikih i zahtjevnih građevinskih radova pa se na važnim projektima kao nositelji radova sve češće pojavljuju strane tvrtke dok domaće kompanije imaju ulogu podizvođača.
Dalekovod d.d. se u 2020. s rastom ukupnih prihoda od 5,7 posto probio na prvo mjesto liste vodećih domaćih građevinskih kompanija. Rast prihoda posljedica je visoke razine ugovaranja tijekom 2019. godine a posljedično i realizacije novougovorenih projekata tijekom 2020. godine. EBITDA Dalekovoda d.d. uvećana je za 23,4 milijuna kuna na 77,6 milijuna kuna. Poslovni prihodi Dalekovoda u 2021. ostvarili su rast od 7 posto godišnje uslijed visoke razine ugovaranja u periodu prije pandemije. Istovremeno, EBIT kompanije je smanjena za 12 posto na 43,9 milijuna kuna uslijed nepovoljnih okolnosti uzrokovanih pandemijom. Preciznije, zabilježen je snažan rast cijena transportnih troškova, sirovina i materijala, a otežana je i nabava istih.
KAMGRAD d.o.o. je u 2020. ostvario blagi pad prihoda od 2,3 posto dok je EBITDA u istom periodu uvećana za 0,9 posto na 97,5 milijuna kuna. Istovremeno, indikatori zaduženosti kompanije zabilježili su daljnje poboljšanje. Najznačajniji trenutačni projekti kompanije su gradnje KBC-a Rijeka, novog turističkog resorta u Savudriji, Z centra u Zagrebu, hotela Brioni u Puli te Dječjeg centra za translacijsku medicinu (CCTM) Dječje bolnice Srebrnjak.
Izgledi
Usprkos snažnom ekonomskom šoku koji je zadala pandemija, pozitivna izvedba građevinskog sektora je nastavljena u protekle dvije godine, a podaci o izdanim građevinskim dozvolama sugeriraju da će se slična kretanja nastaviti u kratkom roku. Obnovljen trend rasta zaposlenosti, solidan rast plaća te mjere subvencioniranja stambenih kredita za mlade podržavaju rast potražnje za stambenim nekretninama. Građevinska aktivnost će u narednom periodu biti podržana i značajnim iznosom sredstava koji je stavljen Hrvatskoj na raspolaganje iz fondova EU tijekom sljedećih šest godina, a koji se može koristiti za (su)financiranje infrastrukturnih projekata te projekata energetske obnove javnih i privatnih zgrada.
Istovremeno, građevinski sektor nastavlja se boriti sa značajnim nedostatkom radne snage te rastom cijena sirovina kao što su aluminij i čelik i otežanom dostupnošću istih, a što će biti dodatno naglašeno u periodu pred nama kao posljedica rata u Ukrajini. Potonje će se negativno odraziti na kretanje raspoloživog dohotka stanovništva prvenstveno kroz kanal rasta cijena, ali implicira i dugoročne negativne reperkusije u nedostatku skorog rješenja. Sukladno našim očekivanjima, uobičajeni pad cijena stanova koji je karakterističan za silazne faze ekonomskog ciklusa, zaobišao nas je u periodu korekcije BDP-a u 2020. Uzimajući u obzir aktualne razine novogradnje te nemogućnost domaćeg građevinskog sektora da značajno poveća iste s raspoloživim ljudskim resursima, očekujemo da će se uzlazni pritisci na cijene stanova u Zagrebu nastaviti, ali po nešto blažim stopama nego što je to bio slučaj u prethodnim godinama.
Komentari
0