GIS TEHNOLOGIJE

Učenici hvarske srednje škole izradili ‘Digitalni demografski atlas otoka Hvara‘

Hvarski učenici, osim razvoja i nadogradnje geografske pismenosti, ojačali su i unaprijedili razinu vlastitih digitalnih kompetencija
Antonio Morić-Španić
 Paun Paunovic/Cropix

Prema posljednjem popisu stanovništva iz 2011. godine na otoku Hvaru bilo je ukupno 11.077 stanovnika (Grad Hvar 4251, Grad Stari Grad 2781, Općina Jelsa 3582 i Općina Sućuraj 463). Kako su se demografski trendovi odrazili na ovaj otok vidjet će se nakon ovogodišnjeg popisa stanovništva Hrvatskoj koji će prema najavi Državnog zavoda za statistiku početi u rujnu 2021., no dotad Hvarani imaju digitalni demografski atlas koji objedinjuje važne demografske podatke, ali i digitalne vještine.

Riječ je o istraživačkom projektu ''Digitalni demografski atlas otoka Hvara'', koji su ususret nadolazećem popisu stanovništva proveli učenici drugog razreda gimnazije Srednje škole Hvar, predvođeni mentorom, nastavnikom geografije i geoinformatike, Antonijem Morićem-Španićem.

image
Antonio Morić-Španić
Paun Paunovic/Cropix

Zahvaljujući njihovom radu suvremeni demografski trendovi otoka Hvara viđeni su kroz prizmu digitalnih (GIS) tehnologija, a što je posebno važno kad se ima u vidu da je demografska problematika, kako naglašava i mladi nastavnik, jedno od strateških nacionalnih razvojnih pitanja Republike Hrvatske, obzirom na kontinuirane negativne trendove kretanja broja stanovnika tijekom posljednjih 30-ak godina. Područje posebnog geostrateškog i geografskog značaja, ističe on, predstavljaju hrvatski otoci, među kojima se nalazi i otok Hvar.

U istraživačkom projektu sudjelovalo je ukupno sedam učenika odnosno čitava gimnazijska generacija drugog razreda školske godine 2020./2021., što je ujedno i najočigledniji pokazatelj loše demografske situacije na otoku.

- Cilj projekta bio je osvijestiti učenike o raznolikosti demografskih trendova na razini otočnih naselja, potaknuti ih na promišljanje o budućim demografskim trendovima na otoku te njihovoj ulozi u poticanju demografske i gospodarske revitalizacije otoka Hvara. Poseban značaj projekta ogleda se u činjenici da su hvarski učenici, osim razvoja i nadogradnje geografske pismenosti, ojačali i unaprijedili razinu vlastitih digitalnih kompetencija, sukladno europskom Okviru za digitalne kompetencije (DigComp 2.0) – kaže mag. educ. geogr. Antonio Morić-Španić koji se više od deset godina bavi znanstvenim proučavanjem demografskih, gospodarskih i okolišnih značajki otoka Hvara. Inače, živi u Splitu i kad ima nastavu putuje u Hvar.

image
Antonio Morić-Španić
Paun Paunovic/Cropix

Europskim Akcijskim planom za digitalno obrazovanje (2021. – 2027. godine) eksplicitno se, pojašnjava Morić-Španić, navodi značaj i važnost digitalnih tehnologija u unaprjeđenju procesa učenja i poučavanja.

- Ukoliko se kompetentno, pravedno i učinkovito koristi u nastavi, digitalna tehnologija može u svakom pogledu omogućiti visokokvalitetno i uključivo obrazovanje i osposobljavanje te biti moćan i poticajan alat za suradničko i kreativno učenje. Osim toga jasno se ističe kako svi građani moraju kontinuirano stjecati i razvijati digitalne vještine jer je digitalna pismenost od presudne važnosti za život u suvremenom (digitaliziranom) svijetu – kaže Antonio Morić-Španić.

Inače, taj je akcijski plan Europska komisija donijela u rujnu 2020. godine, a Europski parlament je u ožujku 2021. usvojio rezoluciju o oblikovanju politike digitalnog obrazovanja u kojoj je naglašeno koliko su osnovne digitalne vještine i digitalna pismenost danas ključne za sve građane budući da digitalne tehnologije preobražavaju društvo.

Naš sugovornik kaže kako je okvirom DigComp 2.0 obuhvaćeno pet ključnih područja digitalnih kompetencija, a učenici su kroz istraživački projekt ponajviše unaprijedili digitalne kompetencije u područjima informacijske i podatkovne pismenosti, izradi digitalnih sadržaja i rješavanju problema, koristeći pritom inovativne i kreativne mogućnosti koje pruža GIS tehnologija.

- Geografski informacijski sustavi (GIS) predstavljaju programske sustave za digitalnu obradu, analizu i predočavanje prostornih podataka. Posebnu kategoriju GIS aplikacija predstavljaju tzv. Story Map aplikacije, koje su utemeljene na responzivnom kartografskom modelu interpretacije prostornih sadržaja primjenom tzv. storytelling metode. Navedena programska rješenja, temeljena na multimedijalnoj kartografskoj šetnji prostorom, pružaju korisnicima interaktivni uvid u prostorne sadržaje smještene na odabranom geografskom području – kaže Antonio Morić-Španić.

Upravo jednu takvu aplikaciju kreirali su hvarski učenici. Oni su Milan Hajduk, Ema Kolumbić, Leo Marušić, Marija Milatić, Tina Radaić, Lida Radić i Anđela Spajić. Prvo su pretražili, filtrirali i grafički oblikovali demografske podatke, potom su interpretirali uočene demografske procese i trendove svih 28 naselja otoka Hvara te kreativnom primjenom digitalne (GIS) tehnologije kreirali digitalnu Story Map aplikaciju.

image
Učenici Leo Marušić i Tina Radaić

Korisnici te aplikacije imaju brz i pregledan uvid u povijesno-prostorni demografski okvir otoka Hvara od prvog (1857. godine) do posljednjeg provedenog službenog popisa stanovništva (2011. godine). Tako je na jednom mjestu objedinjena novija demografska povijest čitavog otoka!

Sl. 2. Isječak Story Map aplikacije ''Digitalni demografski atlas otoka Hvara''

image
Screenshot: Digitalni demografski atlas otoka Hvara
Digitalni Demografski Atlas Otoka Hvara


Podaci posljednjeg popisa stanovništva iz 2011. godine u 28 naselja otoka Hvara pokazuju kako je tada živjelo gotovo dvostruko manje stanovnika nego početkom 19. stoljeća. Te 2011. na Hvaru su dominirala mala naselja (s manje od 200 stanovnika), koja su obuhvaćala tri četvrtine svih otočnih naselja.

Kako je pokazao i ovaj projekt, povećan je broj stanovnika priobalnih (južnih) otočnih naselja, a kontinuirana je depopulacija većine ruralnih naselja otoka Hvara.

- Demografski i gospodarski slom najzapaženiji je na području Plama (istočni dio otoka Hvara), gdje je u pojedinim naseljima 2011. godine zabilježeno i deset puta više starog stanovništva u odnosu na mlado (naselja Gdinj i Bogomolje), a u nekim od njih mladog stanovništva uopće nema. Međutim, suvremeni trendovi reagrarizacije prostora i modernizacija prometno-geografske mreže istočnog dijela otoka Hvara (državna cesta Jelsa – Sućuraj i proširenje kapaciteta luke Sućuraj) zalog su svjetlije demografske budućnosti istočnog dijela otoka Hvara – informira nas Antonio Morić-Španić.
Dodaje kako naselja smještena na južnoj i jugozapadnoj obali otoka Hvara početkom 21. stoljeća bilježe najveće stope demografskog porasta.

Sl. 3. Indeks starosti stanovništva otoka Hvara 2011. godine po naseljima

image
Screenshot: Digitalni demografski atlas otoka Hvara


Hvarski učenici smatraju kako se skorim dovršetkom izgradnje županijske ceste Dubovica – Sveta Nedjelja može očekivati intenzivnije povećanje broja stanovnika priobalnih naselja na području vinogorja Hvarske Plaže (Sveta Nedjelja, Jagodna, Ivan Dolac, Zavala, Gromin Dolac).

Primjerice, učenica Tina Radaić, kako su prenijeli i na stranicama Srednje škole Hvar, procjenjuje kako se broj stanovnika u Hvaru u posljednjih deset godina povećao i vjeruje da će se taj trend u budućnosti nastaviti. Učenik Leo Marušić u posljednje vrijeme u svom naselju Brusje uočava trendove povećanja broja mladih obitelji koje su odlučile osnovati obitelj te obnove starih i napuštenih nekretnina u naselju.

Njihov mentor Antonio Morić-Španić, analizirajući demografske značajke svih dalmatinskih otoka, ističe kako se u dobnom sastavu stanovništva dalmatinskih otoka generalno ogledaju dva prevladavajuća demografska procesa - smanjivanje udjela mladih uz istovremeno povećanje udjela starog stanovništva.

Sl. 4. Dobno-spolna struktura stanovništva dalmatinskog otočja 2011. godine

image
Screenshot: Digitalni demografski atlas otoka Hvara

Morić-Španić smatra kako jedan od modela demografske revitalizacije otočnog prostora modela treba biti utemeljen na poticanju imigracije mladog (fertilnog) i inovativnog stanovništva sa svježim poduzetničkim duhom koji je temeljna pretpostavka generiranja ekonomskog razvoja i napretka lokalne sredine.

- Prostorne vrednote i očuvanost okoliša otoka Hvara najsnažniji su demografski čimbenik na kojima se može temeljiti demografska obnova našeg najsunčanijeg otoka. Zajedničkom sinergijom lokalne, regionalne, a u ovom slučaju i nacionalne razvojne politike nužno je osmisliti strateške koncepcije prostornog razmještaja i atrakcijskih faktora kojima bi se potaknuo toliko željeni imigracijski smjer – zaključuje Antonio Morić-Španić.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
27. studeni 2022 15:17