U programu Škola ambasador Europskog parlamenta u Srednjoj školi Novska sudjeluje 37 učenika, od 1. do 4. razreda, gimnazijskog i ekonomskog smjera. Provedbu programa vode profesorice Dijana Bogović Gulić, dipl.oec. i Irena Dodigović Sovulj, profesorica geografije i povijesti.
Cilj programa Škola ambasador Europskog parlamenta je povećati informiranost mladih o europskoj parlamentarnoj demokraciji, ulozi Europskog parlamenta te europskim vrijednostima i pravima koja imaju kao građani EU-a.
Nekoliko srednjoškolaca iz Novske podijelilo je s nama svoja razmišljanja o digitalnoj i zelenoj tranziciji koje spadaju u prioritete Europske unije, kao i o projektu Škole ambasadora EP-a u kojem su se angažirali. Na pitanja su odgovarali ambasadori juniori: Nika Baić, učenica 2. razreda gimnazije, Klaudia Kovačević i Kruno Movrić iz 3. ekonomske, te Martina Pleško, 2.ekonomske.
Evo što su odgovorili na naša pitanja, a prvo smo se zanimali što im je program Škola ambasador donio u obrazovanju i osobnom razvoju.
Učenici ističu kako im je program Škola ambasador u obrazovanju donio novu, kreativniju dimenziju i njihovo formalno obrazovanje uz pomoć ovog programa više nije vezano samo za učionicu i predavanja. Postali su sudionici obrazovnog procesa, zajednički osmišljavaju i provode aktivnosti, stvaraju nešto novo, komuniciraju s učenicima drugih škola, ali nažalost, kako ističu, zasad samo virtualno.
- U osobnom razvoju naučila sam mnogo o pravima i mogućnostima koje imam kao građanin Europske unije i svjesnija sam brojnih prilika koje mladi mogu iskoristiti ako to žele. Sviđa mi se i to što zadane teme odrađujemo na drugačiji način, istražujemo, te aktivno sudjelujemo prema vlastitim interesima i dajemo svoj doprinos provođenju programa u onim aktivnostima koje su za nas poticajne. Osim kreativnosti razvijamo i brojne društvene vještine. Kao primjer tu bih izdvojila naše uključenje u projekt europske solidarnosti, kojeg smo realizirali izradom i slanjem simboličnih kutijica s poklonima i porukama podrške vršnjacima u potresom pogođenim područjima naše županije - neki su od odgovora.
Učenici kazuju i kako su se u dvije godine bavili zaista različitim aktivnostima, unatoč tome što su većinu vremena bili ograničeni epidemiološkim mjerama.
- To je za nas bilo vrlo ograničavajuće, jer smo svi iz različitih razrednih odjela, a inače je upravo to jedna od većih prednosti ovog programa. U prvoj godini provedbe okušali smo se u organizaciji javnog događaja, na kojem smo u gradskom kinu prvi put program predstavili našim kolegama i sugrađanima. U gradskoj galeriji organizirali smo javnu izložbu naših plakata o državama članicama Europske unije. Izradili smo edukativne igre, snimili radijsku emisiju, sudjelovali u brojnim video konferencijama u organizaciji Ureda Europskog parlamenta, snimili brojne video uratke na zadane teme, likovno i literarno se izražavali - navode u odgovorima na naš upit o svojim aktivnostima.
Dodaju i kako su istražili i upoznali brojne digitalne alate, a jedna od zanimljivijih aktivnosti je bila sudjelovanje u događaju EU Code Week, gdje su se okušali u vizualnom programiranju i izradili aplikaciju za mobilne uređaje, pomoću koje se na zanimljiv način može puno naučiti o europskim državama i njihovim znamenitostima.
- Za uspješno provođenje aktivnosti u prethodnoj školskoj godini osvojili smo „nagradno putovanje“ u Europski parlament u Strasbourgu na Euroscola događaj, koji inače okuplja učenike iz svih država članica i učenici na jedan dan postaju zastupnici u Europskom parlamentu. Zašto je ovo stavljeno u navodnike? Jer smo i ovaj događaj nažalost morali organizirati samo virtualno i umjesto u parlamentu sjedili smo u hodniku naše škole i preko ekrana sudjelovali u događaju - istaknuli su.
Govoreći o novim znanjima koja su stekli, kao i o tome hoće li ih i kako moći primijeniti u budućnosti, kažu kako su u ove dvije godine saznali puno toga o samoj Europskoj uniji te kako ona funkcionira.
- Slušala sam o projektima Europske unije te njihovim stavovima o određenim situacijama koje se odnose na gospodarstvo i ekonomiju Hrvatske te EU. Pomoću mobilne aplikacije otkrila sam zanimljivosti o pojedinoj državi Europske unije te kakve čari ona krije. Mislim da su video konferencije ostavile posebno pozitivan trag na moju budućnost jer slušajući ih počinjemo već kao mladi shvaćati kako sve funkcionira te koje stavove zagovara naša država te EU, a svi znamo da ako želimo neke promjene u budućnosti prvo moramo imati jako dobru podlogu na kojoj ćemo graditi svoje ideje i planove za dalje – napisali su nadopunjavajući se u odgovorima.
Jedan od glavnih prioriteta EU-a je digitalna transformacija. Zbog pandemije koronavirusa i škole su se, kao i svi drugi, morale prilagođavati novom načinu rada. Kakvom ocjenjujete online nastavu? Ima li više pluseva ili minusa, pitali smo ih također.
- Online nastavu bih ocijenio s jednom slabom trojkom, kada bih gledao ukupan dojam i njezino provođenje. Zasigurno ima više minusa jer nam je obrazovanje bilo svedeno na bezvrijedno prepisivanje prezentacija i gledanje videolekcija s YouTubea. Naravno, na probleme s internetom nismo mogli utjecati, ali bez obzira na to oni su dodatno negativno utjecali na online nastavu. Nadam se da se više nećemo vraćati na taj oblik nastave - jasan je odgovor.
Pitali smo i koju bi ocjenu sami sebi dali za svoje digitalne vještine, te što bi još htjeli naučiti.
- Mislim da je moje znanje o digitalnim vještinama poprilično dobro. Sebi bih dala jednu solidnu četvorku jer mislim da se dobro snalazim u digitalnom svijetu te da vrlo dobro baratam digitalnim alatima. Voljela bih naučiti programirati te otkriti nove digitalne alate koji bi mi mogli pomoći u daljnjem školovanju te životu - dobili smo odgovor.
Učenici naglašavaju i kako je utjecaj tehnologije na naš život jako velik. Gotovo svaki dan se susrećemo sa tehnologijom, zapravo ona je svuda oko nas.
- Različite tehnologije promijenile su potpuno svijet u kojem danas živimo. Najbolji primjer je internet, gdje smo uz pomoć jednog klika u mogućnosti biti na bilo kojem mjestu u svijetu. Nakon škole, s obzirom na vrlo brze promjene u informatičkom svijetu, očekujem još veći razvoj tehnologije i još veće mijenjanje naših života u budućnosti. Na bolje ili na gore? To ćemo još vidjeti - kažu.
Zanimalo nas je i koliki je naglasak na sigurnosti na internetu.
- Naglasak je velik što je i logično jer ipak je danas internet mjesto gdje svi provedemo najviše vremena bez obzira na dob. U javnom prostoru se također često naglašava koliko je sigurnost na internetu važna i vjerujem da su ljudi u teoriji toga svjesni, ali da je u praksi stvar malo drugačija i da će nam svima trebati još neko vrijeme kako bi nam to postala navika. Svim dobnim skupinama potrebno je više praktične edukacije, te primjera kako bismo u određenim situacijama trebali postupiti da bismo bili sigurni u zaštitu privatnosti, osobnih podataka i sl. Svi smo se u popriličnoj mjeri prebacili na online kupovine, pogotovo sada u vrijeme pandemije, koristimo internetske oblike plaćanja, unosimo svoje podatke na jako puno mjesta, a često ni sami nismo sigurni jesmo li se time na neki način kompromitirali. Mi mladi kominiciramo preko različitih društvenih mreža, članovi smo brojnih grupa, što ima svojih prednosti, ali nosi i brojne potencijalne opasnosti, jer često na istima budemo suočeni s neprimjerenim oblicima komunikacije i lošim namjerama drugih sudionika - naveli su u odgovoru.
Pokrenuta je digitalna platforma za Konferenciju o budućnosti Europe. Jeste li i tim putem iznosili svoje viđenje EU-a, odnosno kako vidite budućnost Europe u ključnim temama, među kojima su i digitalna transformacija i korištenje novih tehnologija, klimatske promjene, itd., zanimalo nas je također.
- Da, koristili smo novu platformu te smo iznosili stavove o budućnosti Europe. Naš je stav da će Europa imati velik utjecaj u budućnosti, ali i smatramo da su stavovi članica EU-a dosta različiti, a vjerujemo da i nemaju svi jednako prava glasa. To nas dovodi do zaključka da Europa trenutno ne može djelovati kao jedna cjelina u donošenju te provođenju tako važnih odluka koje se tiču svih nas. Sve članice moraju pronaći „zajednički jezik“ i pronaći ravnotežu u svakoj temi ako planiraju donijeti najbolje odluke za sve - kazali su mladi ambasadori Europskog parlamenta iz Srednje škole Novska.
