FINANCIJSKI KLUB SPLIT

‘Trenutnu korist osjetit će tvrtke koje posluju s inozemstvom i oni koji mnogo putuju‘

Uvođenje eura bit će korisno za većinu građana i poduzeća Republike Hrvatske, kao i za javne financije, kaže izv.prof.dr.sc.Josip Visković

Dr.sc Josip Visković održao je predavanje ”Euro u Hrvatskoj”

 Ante Cizmic/Cropix

Uvođenje eura bit će korisno za većinu građana i poduzeća Republike Hrvatske, kao i za javne financije u kontekstu većeg stupnja stabilnosti te mogućnosti lakšeg i jeftinijeg pristupa tržištima kapitala. Sve koristi neće se odmah osjetiti, a porast standarda stanovništva bit će vidljiv kroz srednji i dugi rok. Trenutnu korist osjetit će tvrtke koje posluju s inozemstvom i oni koji mnogo putuju, istaknuo je izv.prof.dr.sc.Josip Visković govoreći na temu "Euro u Hrvatskoj" u okviru konferencije koju je organizirala studentska udruga Financijski klub Split koja djeluje na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Splitu.

Studenti okupljeni u Financijskom klubu Split, u suradnji s EDC-om, organizirali su konferenciju kako bi više približili cijeli proces i sam pojam eura na našem tržištu s obzirom da je, kako su naveli, uvođenje eura jedna od aktualnih tema nekoliko godina unazad, a pogotovo u posljednjih pola godine.

Jedan od govornika, izv.prof.dr.sc.Josip Visković u svojoj je prezentaciji pojasnio kako je euro već u Hrvatskoj s obzirom da su već odavno prisutni valutna plaćanja i imovinska štednja u eurima. Također objasnio je put do uvođenja eura i što očekivati od eura.

image

Dr.sc Josip Visković održao je predavanje "Euro u Hrvatskoj"

Ante Cizmic/Cropix

- Kratkoročni troškovi ne smiju nas obeshrabriti i baciti sumnju na ispravnost donesene odluke. Direktne kratkoročne koristi se primarno odnose na ukidanje transakcijskih troškova odnosno troška konverzije valuta što je odlično za sva poduzeća koja posluju s inozemstvom, kao i za pojedince koji vole putovati – kazao je prof. Visković.

Pojasnio je kako određene okvirne procjene kažu da se na temelju ukidanja transakcijskih troškova može očekivati ušteda od otprilike 0,4% BDP-a odnosno oko 1,5 mlrd kuna na godišnjoj razini bi trebalo ostati u džepovima poduzeća i građana. To proizlazi iz činjenice da je Hrvatska mala i otvorena ekonomija i da su njen izvoz i uvoz roba i usluga od 2017. do 2019. činili otprilike 100% BDP-a (2020. 90%), pri čemu se značajan dio razmjene odvija upravo sa zemljama europodručja (tri najveća trgovinska partnera su Njemačka, Italija i Slovenija).

Dodao je i kako će se poduzećima smanjiti obveza upravljanja devizama, smanjit će se računovodstvene obveze oko dobitaka/gubitaka vezanih uz tečajne promjene, dodatni izvještaji te u konačnici troškovi vezani uz hedgiranje tečajnog rizika, za ona rijetka poduzeća u Hrvatskoj koja su koristila takve usluge banaka.

image

Konferencija u organizaciji Financijskog kluba Split o uvođenju eura u Hrvatskoj

Ante Cizmic/Cropix

Nadalje, prof. Visković ističe kako je direktna korist za potrošače i lakša usporedivost cijena u Hrvatskoj i drugim zemljama eurozone. Time će se, kaže, stvoriti pritisak i veća konkurencija za razmjenjive proizvode, pa bi takvi proizvodi trebali zabilježiti pad cijena, što pozitivno djeluje na standard potrošača, posebno u kontekstu trenutnih stopa inflacije.

Nadalje, treba očekivati niže kamatne stope, koje će olakšati vraćanje kredita vezanih uz varijabilnu kamatnu stopu, ali i stimulirati više investicija što bi trebalo pokrenuti dodatnu gospodarsku aktivnost te rezultirati zapošljavanjem. Pri tom je bitna i struktura investicija odnosno je li riječ o investicijama u nekretnine koje mogu samo dodatno stvarati balon na ovom tržištu ili je riječ o dugoročnim investicijama prije svega usmjerenim u obrazovanje, nove tehnologije, istraživanja i razvoj. Država bi, ističe, svojom strategijom trebala jasno poslati poruku preferencije potonjih investicija.

image

Konferencija u organizaciji Financijskog kluba Split o uvođenju eura u Hrvatskoj

Ante Cizmic/Cropix

Izdvojio je i korist od uvođenja eura koja se odnosi na eliminiranje tečajnog rizika za sve dužnike u eurima i nemogućnosti planiranja troškova zbog oscilacije tečaja, a time i mjesečnih anuiteta.

Kad je riječ o glavnim troškovima uvođenja eura, navodi gubitak monetarne samostalnosti, trošak konverzije novčanica i kovanica, prilagodba bankomata, informatičkih i računovodstvenih sustava, tiskanje novih obrazaca (cjenika), te porast cijena (različiti efekti kod pojedinih vrsta proizvoda).

- Direktni troškovi za većinu poduzeća se odnose na troškove prilagodbe cjenika i informacijskih sustava, konverzije i dualnog iskazivanja cijena, edukacije zaposlenika i slično. Najveći direktan trošak osjetit će mjenjačnice i banke u vidu gubitaka prihoda od konverzije valuta. No banke će s druge strane osjetiti i određena direktna regulatorna olakšanja, koja će im omogućiti više slobodnog kapitala, kao i dugoročno i indirektno poboljšanje kreditnog portfelja koje bi trebalo biti rezultat stabilnog gospodarskog rasta – kaže prof. Visković.

image

Konferencija u organizaciji Financijskog kluba Split o uvođenju eura u Hrvatskoj

Ante Cizmic/Cropix

Ističe kako će poduzeća profitirati od uvođenja eura već u prvoj godini primarno zbog troškovnih koristi u vidu smanjenja transakcijskih troškova i eliminiranja valutnog rizika, a u dužem roku osjetit će koristi zbog očekivanog porasta gospodarske aktivnosti i nižih kamatnih stopa, što bi također trebalo rezultirati većom dobiti.

- Dakle, koristi će za poduzeća biti izražene i u kratkom i u dugom roku. Pri tome treba jasno reći da to neće vrijediti za sva poduzeća, jer će dio njih nakon uvođenja eura biti izložen većoj konkurenciji i možda će izgubiti dio tržišta - napominje.

Što se tiče građana oni će kratkoročno imati koristi od eliminacije transakcijskih troškova, lakše usporedivosti cijena i eliminiranja valutnog rizika, dok će se gubitak odnositi na više cijene.

- Treba biti svjestan da ulazak u eurozonu ne podrazumijeva stavljanje ekonomije na "autopilot" koji će nas automatski voditi ka višim stopama rasta. Uvođenje eura predstavlja odskočnu dasku koja bi trebala omogućiti bržu realnu konvergenciju Hrvatske prema prosjeku EU, prije svega kroz omogućavanje rasta temeljenog na izvozu. Nositelji domaćih politika i dalje trebaju raditi na strukturnim reformama i jačanju institucionalne kvalitete koja dokazano utječe na gospodarski rast – naglašava izv. prof. dr. sc. Josip Visković s Ekonomskog fakulteta u Splitu.

Dodajmo kako su čelnici država članica EU-a u petak podržali preporuku o ulasku Hrvatske u europodručje, što je predzadnji korak u procesu odlučivanja. Na sastanku Vijeća za ekonomiju i financije (ECOFIN) 12. srpnja očekuje se zadnji korak, a to je usvajanje triju zakonodavnih prijedloga o ulasku Hrvatske u europodručje. Tako će od 1. siječnja sljedeće godine euro biti službena hrvatska valuta.

image

Konferencija u organizaciji Financijskog kluba Split o uvođenju eura u Hrvatskoj

Ante Cizmic/Cropix

Spomenimo i kako je u prvoj polovici lipnja Siegfried Mureşan, koji je u travnju 2022. imenovan izvjestiteljem Europskog parlamenta za ulazak Hrvatske u europodručje, posjetio Zagreb rekavši "kako bi na terenu procijenio kako teku pripreme Hrvatske za prihvaćanje zajedničke valute 1. siječnja 2023. i kako bih, kao izvjestitelj Europskog parlamenta, prenio poruku pune potpore".

"Nakon današnjih sastanaka na visokoj razini još sam uvjereniji da je - zahvaljujući impresivnim naporima hrvatskih vlasti i hrvatskog naroda - Hrvatska spremna za prihvaćanje eura od iduće godine. U ovim vremenima gospodarskih i strateških previranja pridruživanje jedne države članice euru jasan je dokaz opravdanosti zajedničke valute i općenito EU projekta", izjavio je Mureşan nakon razgovora s hrvatskim dužnosnicima.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
07. kolovoz 2022 15:41