Tijekom pandemije, rad od kuće za mnoge je postao norma i time otvorio nova pitanja radničkih prava. Ono što je prije dvadesetak godina šefovima bilo je gotovo nezamislivo - nazvati radnika izvan radnog vremena, sada je postala sve češća praksa.
U usporedbi s ostatkom Europske unije, Hrvatska ima mali broj onih koji rade na daljinu. Međutim, radnici u Hrvatskoj imat će koristi od uvođenja "prava na isključenje" kojeg priprema Europski parlament.
Radi se o zakonodavnoj inicijativi prema kojoj bi radnici EU imali pravo "odvojiti" se od posla izvan radnog vremena i tijekom praznika ili blagdana. To bi značilo neodgovaranje na poslovne e-mailove, telefonske pozive i ostale oblike elektroničke komunikacije.
Statistika može dati uvid u to koliko je taj problem raširen u Europskoj uniji. Prema rezultatima Eurostata za 2019. godinu, 5,7 posto osoba u dobi od 15 do 64 godine zaposlenih u nekoj od 27 država članica, izjavilo je da su "u pravilu" radili od doma.
Hrvatska se nalazila pri dnu ljestvice u po broju radnika koji rade na daljinu. Samo 1,9 posto Hrvata radilo je od doma, što je isti postotak kao i u Grčkoj. Manje od Hrvatske se od doma radilo samo na Cipru (1,3 posto), u Mađarskoj (1,2 posto), Rumunjskoj (0,8 posto) i Bugarskoj (0,5 posto). S druge strane, ovaj oblik rada najčešći je u Nizozemskoj i Finskoj (14,1 posto).
Rezultati Eurofounda pokazuju da je 37 posto ispitanika počelo raditi od doma tijekom 2020., čime se može zaključiti da je pandemija natjerala mnoga poduzeća na uvođenje rada na daljinu.
"Tijekom krize koronavirusa, rad na daljinu omogućio je održavanje kontinuiteta poslovanja i zaposlenosti. Međutim, može zamutiti granice između profesionalnog i privatnog života", napisao je izvjestitelj Alex Agius Saliba u izvješću o zakonodavnoj inicijativi koju priprema Odbor za zapošljavanje i socijalna pitanja.
Komentari
0