"Nemamo previše vremena. Moramo djelovati odmah ako želimo zadržati startupe u Europi. Vrijeme konzultiranja je završilo. Sada je vrijeme za akciju", poručila je potpredsjednica udruge CroAI Hajdi Ćenan na okruglom stolu o europskom IT ekosustavu u organizaciji Europske pučke stranke.
Ćenan je zastupnicima Europskog parlamenta i ostalim sudionicima govorila o uspjesima i izazovima hrvatskog startup ekosustava i predstavila ciljeve inicijative za pretvaranje Europe u globalnog lidera u inovacijama.
Inicijativa se naziva "Akcijski plan za pretvaranje Europe u novu globalnu snagu za startupe“ i podržavaju ju 27 nacionalnih startup organizacija iz EU-a, uključujući hrvatsku udrugu CroAI.
U Europskoj uniji trenutačno postoji više od 80 000 startupa, od kojih je 51 jednorog (tvrtka u privatnom vlasništvu čija se vrijednost procjenjuje na više od milijardu dolara). Ulaganja koja su prikupili europski startupovi iznosila su 2020. godine 41 milijardu američkih dolara, u odnosu na 36,6 milijardi dolara u 2019. godini.
Presjek startup scene
Tijekom prvog kvartala ove godine, 27 inovativnih europskih tvrtki su na temelju posljednjeg kruga financiranja postale jednorozi. Na prvi pogled, to može izgledati da se EU nalazi u dobroj situaciji što se tiče startup scene. Međutim, od tih 27 novih jednoroga, samo 13 nalazilo se u EU prije nego što su započeli prikupljanje sredstava, a samo 7 će ih ostati u EU.
"Činjenice je da je Europa daleko iza SAD-a i Kine. Primjerice, u prvoj četvrtini 2021. godine, SAD je registrirao 67 novih jednoroga. Iako Europa stvara približno isti broj startupa, moraju postojati puno povoljniji uvjeti za brzi rast i skaliranje. Za to su joj potrebni uvjeti i zaista jedinstveno tržište", poručila je Ćenan.
Europa je shvatila da su startupi pokretači inovacija i budućnost europskog gospodarstva, ali sada treba prijeći s riječi na djela.
Inicijativa nacionalnih startup organizacija ima za cilj deset puta povećati broj jednoroga u sljedećih deset godina. U 21 specifičnih akcijskih točaka, od kojih se neki mogu implementirati odmah, dok za druge treba vremena, inicijativa nudi plan kako doći do tog povećanja startupa.
Koraci su grupirani u četiri glavne teme. Dakle, prva je definicija i podaci - da bi se pravilno procijenio rast startupa i ojačao startup ekosustav EU-a, važno je da postoje dogovorene definicije relevantnih skupina unutar sektora, čiji se rast može pratiti s vremenom pomoću podataka prikupljenih iz svake države članice.
Zadržati talent
Druga tema bavi se talentom, kako stvoriti i zadržati talent. Sljedeća točka dotiče se ekosustava, odnosno kako stvoriti povoljniji ekosustav i više prekogranične suradnje. Na kraju, važno je uskladiti politike o startupovima na razini EU-a. Predlaže se uvođenje poreznih poticaja za rast, ukidanje porezne pristranosti koja daje prednost dugu nad vlasničkim kapitalom i stvaranja boljeg postupanja prema dioničarstvu zaposlenih (ESOP).
Što se tiče Hrvatske, Ćenan ističe da su u posljednjih godinu dana niz domaćih tvrtki postale vrlo uspješne, poput prvog hrvatskog jednoroga Infobita i Rimac Automobila, ali naglašava da vlada još uvijek ne čini dovoljno u poticanju inovacija.
"U Hrvatskoj, digitalno i zeleno nisu prioritetne teme. Vlada razmišlja o tome kako izvući državu iz posljedice pandemije, a imali smo i dva ogromna potresa koji su promijenili prioritete. S druge strane, vrlo smo dobri u samoorganiziranju, tako da imamo udruge koje stvarno surađuju i pokušavaju izvršiti dio pritiska na našu vladu da poboljša startup ekosustav", rekla je Ćenan.
Jedna od tema koju privatni sektor gura prema vladi, ističe Ćenan, je porezno oslobođenje za anđele investitore jer postoji velik kapital koji sjedi na privatnim bankovnim računima mnogih ljudi, a koji bi mogli biti uloženi u startupove.
Britanci prednjače
Ako se pogleda broj jednoroga u Europi, Velika Britanija ih ima najviše.
"To nam pokazuje da oni sigurno rade nešto kako treba. Mnogo je najboljih praksi u svakoj od država članica i trebali bismo bolje komunicirati o tim praksama i jednostavno ih "copy-paste". Nema potrebe da ponovno otkrivamo toplu vodu", smatra Ćenan, "Nemam čarobni štapić, ali mislim da se rješenje krije u mnogo strpljenja, pritiscima i nadam da ćemo uz pomoć ovih inicijativa pritisnuti Bruxelles i nacionalne vlade i da će to donijeti rezultate".
Europski parlament u travnju je donio rezoluciju o uspostavi Obzora Europa, ključnog programa za istraživanje i inovacije. Taj program ima ukupan proračun od 95,5 milijardi eura, uključujući 5,4 milijarde eura iz plana EU-a za oporavak Next Generation EU, te dodatna sredstva u iznosu od 4 milijarde eura iz višegodišnjeg financijskog okvira EU-a (VFO).
Početkom lipnja, 40 europarlamentaraca predvođeni zastupnicom Marijom da Graça Carvalho, podržali su manifest o poticanju inovacija u kojem se, između ostalog, poziva na osnivanje europskog inovacijskog prostora koji će riješiti problem tehnološke ovisnosti Unije, jačanje investiranja i stvaranje jednakih uvjeta u području inovacija.
