TREĆA DOB

Starije generacije u Danskoj najviše koriste internet, u Bugarskoj najmanje. Evo kakva je situacija u Hrvatskoj

U 2020. Danska je zabilježila najveći udio (94 posto) ljudi u dobi od 65 do 74 godine koji su koristili internet u posljednja 3 mjeseca, s druge strane u Bugarskoj je udjel 25 posto, u Hrvatskoj 28 posto i Grčkoj 33 posto
 Shutterstock

Posljednjih godina internet postaje sve važniji i za mlade je njegovo korištenje nešto svakidašnje, nešto bez čega se ne može. Ali koliko je internet popularan među ljudima u tzv. trećoj životnoj dobi, koliko ga starije generacije koriste?
Odgovor na ovo pitanje daje istraživanje čije rezultate je objavio Eurostat, središnji europski statistički ured.

Značaj interneta posebno je došao do izražaja 2020. godine, nakon izbijanja pandemije koronavirusa. Lockdown, mjere zatvaranja i socijalnog udaljavanja, stavile su u prvi plan tehnologije koje povezuju ljude i omogućavaju rad na daljinu.
Tako je u 2020. godini 88 posto ljudi u dobi od 16 do 74 godine u Europskoj uniji koristilo internet u posljednja 3 mjeseca, od njih 70 posto u Bugarskoj do 99 posto u Danskoj.

Kad se gleda korištenje interneta među mlađim i starijim generacijama, podaci pokazuju kako je 98 posto osoba u dobi od 16 do 24 godine koristilo internet u posljednja 3 mjeseca u odnosu na 61 posto onih u dobi od 65 do 74 godine.

U informaciji Eurostata nadalje je navedeno kako se za razliku od mladih koji imaju visok udjel u korištenju interneta u cijeloj EU, podaci uvelike razlikuje među starijim dobnim skupinama. U 2020. Danska je zabilježila najveći udio (94 posto) ljudi u dobi od 65 do 74 godine koji su koristili internet u posljednja 3 mjeseca, zatim Luksemburg i Švedska (po 91 posto), Nizozemska (90 posto) kao i Finska (88 posto). S druge strane, samo 25 posto ljudi u dobi od 65 do 74 godine u Bugarskoj koristilo je internet u posljednja 3 mjeseca, slijede oni u Hrvatskoj (28 posto) i Grčkoj (33 posto).

I ovi podaci ukazuju na potrebu digitalnog obrazovanja u državama članicama, a tome se na razini EU zadnjih godina posvećuje sve više pažnje. Pokrenut je niz inicijativa usmjerenih na razvijanje digitalnih vještina, a pri tom sve više i na digitalne kompetencije odraslih osoba. Tako u izgradnji digitalne budućnosti Europe, i Europski parlament nastoji da se europskim programom vještina građanima i poduzećima osigura mogućnost potpunog iskorištavanja tehnološkog napretka.

U ostvarivanju jednog od glavnih prioriteta EU-a, digitalnoj transformaciji, Parlament pomaže u oblikovanju politika kojima će se ojačati europski kapaciteti u području novih digitalnih tehnologija, otvoriti nove mogućnosti za poduzeća i potrošače, te poduprijeti digitalne vještine građana i osposobljavanje radnika te pomoći u digitalizaciji javnih usluga.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
14. kolovoz 2022 20:37