Mala i srednja poduzeća (SME-ovi) čine 99 posto svih poduzeća u Europskoj uniji, a tijekom krize koronavirusa upravo su ta poduzeća bila teško pogođena prekidima u lancu opskrbe i privremenim zatvaranjima.
Preko 60 posto SME-ova u Europi prijavilo je pad prometa u 2020., a oko 66 posto odgodilo je donošenje investicijskih odluka ili smanjilo ulaganja.
Europski parlament održao je u ponedjeljak u Strasbourgu raspravu o stanju malih i srednjih poduzeća u Uniji i pozvao na smanjenje administrativnih opterećenja i poboljšanje pristupa financiranju na tržištima kapitala. Europski zastupnici upozorili su da su mnoga poduzeća opstala samo zato što su se uspjela prilagoditi novim izazovima u digitalizaciji.
"Trebamo mjere u EU koje će omogućiti digitalizaciju SME-ova i smanjenje administrativnog opterećenja. Međutim, smatram da trebamo ići i dalje od toga. Ljude treba trenirati za nova radna mjesta, treba ih obučiti i škole se tome trebaju prilagoditi. U školama nema dovoljno nastave o upravljanju financijama. Trebamo mlade ljude učiti o mogućnosti koja pružaju SME-ovi", rekao je finski zastupnik Mauri Pekkarinen (Renew Europe).
Europarlamentarci su podsjetili da se u Europi trenutačno nalazi više od 25 milijuna malih i srednjih poduzeća koja zapošljavanju više od 100 milijuna ljudi i čine oko 56 posto BDP-a EU-a. SME-ovi su "kralježnica" i "pluća" Europske unije, moglo se čuti u više navrata tijekom jučerašnje sjednice.
"Očekujemo puno više od Europske komisije kad se radi o malih europskim poduzećima. Ne zaboravimo da mala i srednja poduzeća predstavljaju 99 posto svih poduzeća u Europskoj uniji i da su upravo oni ti koji su pretrpjeli najjači udar pandemije. Želimo vidjeti konkretnu provedbu načela 'one-in, one-out' koje se primjenjuje na predstojeća pravila EU-a, uključujući Direktivu o nefinancijskom izvještavanju ”, rekla je europarlamentarka Henna Virkkunen iz Kluba zastupnika Europske pučke stranke (EPP).
Načelo "one-in, one out" znači da se "svako novouvedeno opterećenje tvrtkama nadoknađuju rasterećenjem tih poduzeća jednakih administrativnih opterećenja na razini EU-a u istom području politike".
U 2019., Komisija se obvezala na uvođenje regulacije kojim bi se smanjila administrativna opterećenja za SME-ove. U ožujku 2020., predstavili su strategiju za mala i srednja poduzeća za održivu i digitalnu Europu kao dio šireg industrijskog paketa.
Međutim, zastupnici EPP-a kritiziraju Komisiju da je malo toga napravila od tada i da, umjesto smanjivanja birokracije za SME, ustvari planira proširiti administrativna pravila pomoću Direktive o korporativnom izvještavanju o održivosti.
Navode kako će od 2024. godine, umjesto sadašnjih 11 tisuća poduzeća, gotovo 50 tisuća poduzeća u Europi morati izvještavati o svojim aktivnostima održivosti u skladu sa standardima financijskog izvještavanja. To će dodatno administrativno opteretiti mala i srednja poduzeća.
Europski parlament pozvao je Komisiju na ažuriranje strategije za SME-ove, uzimajući u obzir utjecaj pandemije koronavirusa.
Hrvatski zastupnik u Parlamentu, nezavisni Ivan Vilibor Sinčić, osvrnuo se na jedan od sektora u kojem su SME-ovi najviše bili pogođeni pandemijom.
"Pravo stanje poduzetništva i poduzetničkih sloboda najbolje se može vidjeti u drvoprerađivačkom sektoru. Nikada se više šuma u Hrvatskoj nije sjeklo, osobito ilegalno, a nikada nije bilo teže doći do sirovine. Umjesto da se razvija poduzetništvo, prerada i dizajn, cilj je izvoziti golu sirovinu", rekao je Sinčić, "Ovakvom politikom uništava se tržišno natjecanje, guše se poduzetničke slobode i ono najvažnije, umjesto održivog gospodarenja šumama, imamo devastaciju života, ruralnog prostora, biljnog, životinjskog, gospodarskog i ljudskog života."
Eurozastupnici su također u više navrata spomenuli i građevinski sektor.
"Mogućnosti financiranja država članica, ali i porezne olakšice, moraju omogućiti investiciju u solarnu energiju, a kod energetske učinkovitosti, osobito SME-ovi u građevinskom sektoru su posebno pogođeni", rekla je njemačka zastupnica Henrike Hahn iz Kluba zelenih/EFA-e "Stoga trebamo zelene HUB-ove kao savjetovališta za transformaciju poslovnih modela SME-ova i trebamo bolju ponudu u savjetovanju SME-ova."
Također, europski zastupnici potegnuli su pitanje sukoba interesa povjerenika za SME-ove, bivšeg potpredsjednika Europske investicijske banke (EIB) Vazila Hudáka. Naime, samo dva dana nakon što je Komisija objavila njegovu nominaciju, u medijima se pojavila vijest da je premijer Gruzije imenovao Hudáka za posebnog savjetnika za strana ulaganja.
"Mislimo da 25 milijuna SME-ova diljem Europe zaslužuje znati hoće li gospodin Hudák biti usmjeren isključivo na njihove potrebe ili ne. Može li Komisija potvrditi da Hudák nema nikakav drugi posao ili ugovorne obveze s drugim vladama i vlastima?", pitaju se zastupnici EPP-a.
Komentari (0)
Komentiraj