Samo 3 od ukupno 193 zemalja imaju najmanje 50 posto žena u parlamentu

Iako žene čine polovicu svjetske populacije, podaci pokazuju da su još uvijek nedovoljno zastupljene u politici i javnom životu.

Neprofitna organizacija Vijeće za inozemne odnose (CFR) otkriva da samo 3 od ukupno 193 zemalja imaju najmanje 50 posto žena u parlamentu, a žena je na čelu države ili vlade u tek 22 zemalja svijeta.

U pojedinim državama članicama Europske unije žene su izborile pravo glasa prije jednog stoljeća, ali i dalje se bore za ravnopravnu zastupljenost na pozicijama moći.

U nacionalnim parlamentima državama članica, žene čine trećinu zastupnika, a čelnice su tek 21 posto stranaka.

Odgovore na pitanja zašto i dalje postoji rodni jaz u politici i kako ga premostiti, pokušali su pronaći zastupnici Europskog parlamenta tijekom zajedničke rasprave u Strasbourgu.

Europarlamentarci su istaknuli kako su žene opreznije od muškaraca pri donošenju odluke o ulasku o politiku zbog raznih stereotipa i predrasuda, uvreda i prijetnji koje se šire internetom.

Povjerenica Komisije za ravnopravnost, Helena Dalli, istaknula je kako su žene česta meta zlostavljanja i govora mržnje na internetu te da je to jedan od razloga koja ih obeshrabruje od toga da se kandidiraju na izborima i sudjeluju u raspravama.

S tom tvrdnjom složila se i portugalska državna tajnica za europske poslove, Ana Paula Zacarias, koja je rekla da postoji "bliska veza između podzastupljenosti žena u politici i nasilja nad ženama na internetu".

Istraživanje koje su 2018. godine provele Interparlamentarna unija i Parlamentarna skupština Vijeća Europe utvrdilo je alarmantnu razinu seksizma, uznemiravanja i nasilja nad zastupnicama parlamenta u Europi.

Čak 85,2 posto zastupnica koje su sudjelovale u istraživanju reklo je da su pretrpjele psihološko nasilje tijekom trajanja mandata.

Više od 46 posto ih je primilo prijetnje smrću ili prijetnje silovanjem ili zlostavljanjem, a 58,2 posto bilo je meta seksističkih napada na društvenim mrežama.

Trećina zastupnica je priznalo da je činjenica što su bile žrtve uznemiravanja i nasilja utjecalo na njihovu slobodu izražavanja i opseg djelovanja.

Irska zastupnica Frances Fitzgerald (EPP) ustanovila je kako je "mnogo političarki bilo žrtva nasilja na internetu, a razvoj digitalnog svijeta dovodi do toga da se takvi napadi povećavaju".

Dio europarlamentaraca smatra da je za širenje napada kriva i anonimnost na internetu, odnosno neotkrivanja identiteta osobe koja stoji iza govora mržnje.

Europska komisija u ožujku prošle godine predstavila je strategiju za rodnu ravnopravnost za razdoblje 2020.-2025, a Europski parlament u siječnju je donio rezoluciju kojom se trži kontinuirano praćenje poštivanja prava žena i rodne ravnopravnosti.