FINANCIJSKO ZNANJE

Samo 25 posto učenika zna da je u Hrvatskoj štednja u 3. mirovinskom stupu dobrovoljna

U anketi Hanfe financijsko ponašanje učenika (58 %) najbolje je ocijenjeno, a najniže je ocijenjeno financijsko znanje (43 %)

Ilustracija

 Owen Humphreys/Pa Images/Profimedia

U ispitivanju Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfa) koje je provedeno od listopada 2020. do 31. prosinca 2021. i u kojem je sudjelovalo više od 700 učenika srednjih škola širom Hrvatske pokazalo se da je financijsko ponašanje učenika (58 %) najbolje ocijenjeno, a najniže je ocijenjeno financijsko znanje (43 %). Istodobno, 46 % učenika pokazalo je pozitivan odnos prema novcu, izvijestili su iz Hanfe povodom obilježavanja Svjetskog i Europskog tjedna novca od 21. do 27. ožujka.

Financijsko znanje, pojasnili su, odnosi se na osnovne financijske pojmove i koncepte, financijsko ponašanje promatra radnje i ponašanja koje oblikuju financijsku dobrobit i otpornost građana, dok odnos prema novcu podrazumijeva način na koji građani doživljavaju novac. Prema rezultatima istraživanja OECD-a iz 2019. mladi u dobi od 18 do 29 godina pokazali su najnižu razinu financijske pismenosti, a niska razina financijske pismenosti srednjoškolaca potvrđena je i Hanfinom anketom.

Usporedba tih rezultata s onima iz istraživanja financijske pismenosti u Hrvatskoj (mladi u dobi od 18 do 29 godina) koje je proveo OECD iz 2019. pokazuje zamjetne razlike. Prema rezultatima OECD-a najviša je razina financijskog znanja (58 %), a najniža odnosa prema novcu (52 %), međutim i financijsko ponašanje bilo je nisko ocijenjeno (53 %). Pritom je potrebno napomenuti kako se pitanja u anketi koju je provela Hanfa ponešto razlikuju od pitanja u anketi OECD-a.

Kako nadalje ističu u Hanfi, analiza odgovora pokazala je da su učenici srednje ekonomske škole bolje upoznati s pojmom financijske pismenosti, dok su učenici strukovne škole najmanje zainteresirani za povećanje svoje financijske pismenosti u odnosu na ostale učenike.

U ispitivanju Hanfe učenici su najlošije rezultate pokazali u financijskom znanju, pa tako samo 28 % učenika zna izračunati realnu kamatnu stopu, dok samo 25 % učenika zna da je u Hrvatskoj štednja u 3. mirovinskom stupu dobrovoljna. Pritom su učenici srednje ekonomske škole, a što je, kako ističu, i očekivano, pokazali veću razinu znanja, naročito kod pitanja koja se odnose na mirovinski sustav, dok su učenici gimnazije pokazali najmanju razinu financijskih znanja. Naglašavaju kako se kod oba navedena pitanja, bez obzira na vrstu programa obrazovanja, gotovo više od 50 % učenika izjasnilo da ne zna odgovor na ta dva pitanja.

Najveću razinu odgovornog financijskog ponašanja učenici su pokazali u odnosu prema kupnji, gdje njih 69 % prije kupovine pažljivo razmatra može li sebi priuštiti određeni proizvod ili uslugu. Iako ne prate redovno svoje troškove i troše izvan svog budžeta, prema samoj odluci o kupovini odnose se odgovorno pa većina učenika zna na što troši svoj novac, dok njih 20 % nije sigurno na što im novac odlazi.

Učenici se, utvrđeno je nadalje, uglavnom rijetko informiraju o temama povezanim s financijama (51 %), dok se samo njih 10 % o navedenim temama informira nekoliko puta tjedno i to pretežito učenici srednje ekonomske škole. Čak polovica učenika smatra kako novac služi da bi se trošio, dok njih 65 % namjerava odvojiti određeni dio svojeg dohotka za štednju za mirovinu jer je smatra važnom, iako je financijsko znanje učenika najslabije upravo u pogledu mirovinske štednje.

Kako pojašnjavaju u Hanfi, anketni upitnik bio je anoniman, a u ispitivanju su sudjelovali učenici onih škola koje su pokazale interes za suradnju s Hanfom u provođenju edukativnih aktivnosti iz područja povećanja financijske pismenosti, zbog čega rezultati/uzorak mogu pokazivati nešto veću razinu financijske pismenosti od stvarne. Prosječna dob ispitanika bila je 16,5 godina, a dvije trećine čine učenice, dok se jedna trećina ispitanika odnosi na učenike. S obzirom na obrazovni program 28 % anketiranih pohađa gimnaziju, 52% ekonomsku srednju školu, a 20 % njih strukovnu školu.

Istraživanje je, ističu u Hanfi, pokazalo nužnost nastavka provođenja edukativnih aktivnosti prema učenicima svih srednjih škola, a ne samo u programima ekonomskog smjera. Hanfa je stoga i tijekom Svjetskog i Europskog tjedna novca odlučila najviše pažnje posvetiti upravo edukaciji učenika srednjih škola, a aktivnosti usmjerene toj ciljnoj skupini provodit će i ubuduće.

Rezultati ovog istraživanja dolaze u Europskoj godini mladih u kojoj se želi ukazati na važnu ulogu mladih u izgradnji bolje, zelenije, uključivije i digitalnije budućnosti. Europska godina mladih pruža brojne prilike za učenje, dijeljenje vizije i susrete s drugima te sudjelovanje u aktivnostima u cijeloj Europi.

U Europskom parlamentu su naveli kako određivanje 2022. godine kao godine usmjerene na mlade znači da će se uložiti povećani napori za uključivanje prioriteta mladih u relevantna politička područja Unije i na svakoj razini procesa donošenja odluka u EU-u. Inače, eurozastupnici su osigurali dodatnih 8 milijuna eura za programe Erasmus+ i Europske snage solidarnosti, kako bi podržali godišnje aktivnosti.

Spomenimo i kako je u Republici Hrvatskoj 2015. donesen prvi Nacionalni strateški okvir financijske pismenosti potrošača za razdoblje od 2015. do 2020. godine. Riječ je o aktu strateškog planiranja koji je postavio temelje za unaprjeđenje financijske pismenosti u Republici Hrvatskoj.

Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 18. lipnja 2021. donijela je zaključak o prihvaćanju Ncionalnog strateškog okvira financijske pismenosti potrošača za razdoblje od 2021. do 2026. godine. Kako je navedeno u tom dokumentu, neki od razloga koji su tada ukazali, ali i dalje ukazuju na potrebu financijskog obrazovanja, odnosno povećanja razine financijske pismenosti su nedovoljno pismeni potrošači koji: ne znaju dovoljno o osnovnim ekonomskim i financijskim pojmovima; podcjenjuju ili precjenjuju svoju financijsku snagu; rijetko vode osobni proračun ili obiteljski proračun; nemaju troškove pod kontrolom; upoznati su s manje financijskih proizvoda te ih ujedno rjeđe koriste; nisu osviješteni uopće ili su nedovoljno svjesni financijskih rizika; nedovoljno su pripremljeni za neočekivane događaje, kao što su razvod, bolest, nezaposlenost, ali i za druge događaje u životu kao što su smanjenje prihoda zbog rođenja djeteta, gubitka posla, ulazak u brak, odlazak u mirovinu i sl. , te nemaju financijske planove za mirovinu.

Navedeno je kako je značajan korak u promoviranju financijskog obrazovanja u zakonodavnim okvirima učinjen prilikom donošenja Zakona o stambenom potrošačkom kreditiranju koji je stupio na snagu u listopadu 2017. godine, a koji prenosi u nacionalno zakonodavstvo Direktivu 2014/17/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 4. veljače 2014. o ugovorima o potrošačkim kreditima koji se odnose na stambene nekretnine a koja poziva države članice na promoviranje mjera koja se odnose na financijsko obrazovanje.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
13. kolovoz 2022 05:02