Saborski zastupnici upozorili su da su u Hrvatskoj punjenje i cijena električnih automobila preskupi za građane, ali i da bi subvencije mogle pomoći da veći broj ljudi prijeđe na vozila koja koriste alternativna goriva.
Predstavljajući zastupnicima konačan tekst zakona koji uređuje uspostavu infrastrukture za alternativna goriva (električnu energiju, vodik, biogoriva i prirodni plin), državni tajnik Ministarstva mora, prometa i infrastrukture Tomislav Mihotić podsjetio je da Hrvatska trenutno ima oko 3000 električnih vozila i približno 16 tisuća hibridnih automobila.
Saborski su zastupnici pozdravili uspostavu infrastrukture potrebne za punjenje vozila koja koriste alternativna goriva, ali i upozorili su da je broj električnih automobila skroman, a njihovo punjenje i cijena samog automobila preskupi za građane.
"Osim ukapljenog naftnog plina i korištenja biogoriva, u Republici Hrvatskoj za sada postoji izuzetno ograničeno korištenje ostalih alternativnih goriva u prometu, uz vrlo malo tržište za prijevozna sredstva koja ne koriste naftne derivate. Cilj Republike Hrvatske je razviti infrastrukturu za alternativna goriva kao preduvjet za korištenje alternativnih goriva u prometu kako bi se postigao razvoj održivog tržišta i prometnog sustava na temelju istih, koji bi rezultirali minimalnim negativnim učinkom po okoliš i društvo", navedeno je u Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama zakona o uspostavi infrastrukture za alternativna goriva.
Tijekom rasprave o konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o uspostavi infrastrukture za alternativna goriva, saborski zastupnik Hrvatskih suverenista Marijan Pavliček rekao je da se udio električnih automobila u Hrvatskoj neće povećavati, jer je skupa energija za krajnjeg korisnika. "Od početka godine sve veći broj punionica naplaćuje punjenje, pa prosječno izađe 250 kuna", smatra Pavliček.
Cilj Zakona o uspostavi infrastrukture za alternativna goriva je razviti infrastrukturu za tu vrstu goriva kako bi se postigao razvoj održivog tržišta i prometnog sustava. Prijedlogom zakona žele se postići i manji, odnosno minimalni, negativni učinci na okoliš. Izmjenama i dopunama prijedlog zakona se usklađuje s propisima EU, stvaraju preduvjeti za daljnji razvoj infrastrukture za alternativna goriva, određuje način uspostave registra punionica, kao i usporedba jediničnih cijena alternativnih i konvencionalnih goriva.
Državni tajnik Tomislav Mihotić ističe kako je u Nacionalnom planu oporavka i otpornosti predviđeno subvencioniranje kupnje električnih automobila, kako bi cijena u konačnici bila pristupačnija građanina.
Dio zastupnika smatra da je trenutno najvažnije graditi nove punionice kako bi se zadovoljili postojeći i novi korisnici, posebno u mjestima uz obalu, gdje ima najveći broj turista. Državni tajnik rekao je da je u planu u marinama, na pomorskim i slatkovodnim putovima postavljanje punionica, kao i vodika u određenim lukama.
Zastupnik Emil Daus (IDS) podsjetio je da 85 posto gostiju u Istru dolazi automobilima te predložio da država potiče male punionice na obiteljskim kućama i kućama za odmor.
"Sve ćemo napraviti da ih bude što više u što kraćem periodu", odgovorio je državni tajnik Mihotić, "Postoji čak i mogućnost da se na stupovima javne rasvjete na parkirališta ugrade priključci za tu vrstu punjenja".
Dodajmo kako su Europski parlament i Vijeće EU-a još u listopadu 2014. donijeli Direktivu o uspostavi infrastrukture za alternativna goriva. Tom direktivom postavlja se kao cilj 10-postotni tržišni udio energije iz obnovljivih izvora u gorivima namijenjenima uporabi u prometu, smanjenja ovisnosti o nafti i ublažavanja utjecaja prometa na okoliš.
"Cilj ove Direktive nije dodatno financijski opteretiti države članice ili regionalna i lokalna tijela vlasti. Države članice bi trebale moći provoditi ovu Direktivu koristeći se širokim rasponom regulatornih i neregulatornih poticaja i mjera, u bliskoj suradnji sa subjektima privatnog sektora koji bi trebali igrati ključnu ulogu pri pružanju potpore razvoju infrastrukture za alternativna goriva", navodi se u tekstu, dodajući da bi države članice trebale što prije uspostaviti nacionalne okvire politike unutar kojih se u glavnim crtama navode nacionalni pojedinačni i skupni ciljevi te djelovanja potpore za razvoj tržišta u pogledu alternativnih goriva, uključujući postavljanje potrebne infrastrukture koju treba izgraditi, u bliskoj suradnji s regionalnim i lokalnim tijelima vlastima te industrijom na koju se to odnosi, istovremeno uzimajući u obzir potrebe malih i srednjih poduzeća.
