zaštita djece na internetu

Predstavljene OECD-ove preporuke za djecu u digitalnom okruženju

Prijet ozbiljne opasnosti, poput internetskog zlostavljanja, seksualne iznude i ucjene
 Nicolas Asfouri/AFP

Djeca danas sve veći dio svog života provode na internetu. U posljednjih 10 godina, broj djece u dobi od 12 do 15 godina koji posjeduju pametne telefone povećao se za više od 50 posto. UNICEF procjenjuje da je da je svaki treći korisnik interneta dijete i da djeca u Europi dnevno provode između 134 i 219 minuta online.

Digitalno okruženje u kojem se današnja djeca rađaju pruža im mnoge koristi, otvara im nove kanale za obrazovanje, kreativnost i socijalnu interakciju.

Međutim, isto tako predstavlja ozbiljne opasnosti, poput internetskog zlostavljanja, seksualne iznude i ucjene i narušava privatnost.

Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) nedavno je donijela Preporuke za djecu u digitalnom okruženju kako bi državama članicama pomogla da pronađu ravnotežu između zaštite djece od opasnosti na internetu i promicanja mogućnosti koje pruža digitalni svijet.

Preporuke postavljaju načela za promicanje sigurnog i korisnog digitalnog okruženja za djecu, donose smjernice o sveobuhvatnim političkim okvirima i naglašavaju važnost međunarodne suradnje.

OECD predlaže zemljama članicama, između ostalog, promicanje digitalne pismenosti i vještina djece, kao i poticanje istraživanja, razvoja i usvajanja tehnologija za zaštitu privatnosti, interoperabilnih tehnologija koje mogu ograničiti kontakt i pristup sadržaju koji je neprikladan za djecu.

Države članice EU-a i Europski parlament postigli su 29. travnja privremeni dogovor o pravilima kojima se pružateljima elektroničkih komunikacijskih usluga, kao što su internetske usluge e-pošte i usluge slanja poruka, omogućuje da otkrivaju, uklanjaju i prijavljuju seksualno zlostavljanje djece na internetu, što obuhvaća i mjere protiv mamljenja djece („anti-grooming”).

Privremenim pravilima se, između ostalog, osiguralo da pružatelji usluga osiguraju prethodnu procjenu utjecaja i prethodno savjetovanje s tijelima za zaštitu podataka. U slučaju invazivnijih tehnologija za borbu protiv mamljenja djece na internetu i za nove tehnologije koje otkrivaju zlostavljanje djece, pružatelji usluga trebaju poštivati sve savjeta danr od nadležnog nadzornog tijela prilikom primjene tih tehnologija.

Nakon postizanja sporazuma, izvjestiteljica Europskog parlamenta Birgit Sippel (S&D) istaknula je da EU mora raditi na poboljšanju prevencije seksualnog zlostavljanja djece na internetu, kaznenog progona počinitelja i pružanja podrške preživjelima.

"Parlament je dodao zaštitne mjere, poput osiguranja da je korisnik pravilno informiran o mogućem skeniranju njegove ili njezine komunikacije, dajući smjernice tvrtkama o faktorima koji mogu dovesti do sumnje za seksualno zlostavljanje djece. Također, uveli smo odredbe o statistici, poboljšali odredbe o transparentnosti i skratili predloženo razdoblje za koje će se primjenjivati privremeni propisi", rekla je izvjestiteljica.

Sippel je dodala kako se Parlament zalagao za poboljšanje prijedloga, osiguravajući da tekst bude u skladu s postojećim zakonodavstvom EU-a o zaštiti podataka i Poveljom o temeljnim pravima.

Međutim, istaknula je da se radi samo o privremenom kompromisu i apelira na Komisiju da što brže donese trajno zakonodavstvo za suzbijanje seksualnog zlostavljanja djece na internetu.

Naime, ovaj bi se privremeni zakon trebao primjenjivati najviše tri godine, ili manje ako bi se u međuvremenu dogovorila nova trajna pravila o suzbijanju seksualnog zlostavljanja djece na internetu.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
14. kolovoz 2022 21:10