Europska unija užurbano radi na usvajanju dva akta koji bi trebali reformirati digitalni prostor EU-a. Europski parlament usvojio je Akt o digitalnim uslugama (DSA) sredinom siječnja i trenutačno se vode trijalozi između Parlamenta, Vijeća i Komisije. Što se tiče Akta o digitalnim tržištima (DMA), prošlog su tjedna Parlament i države članice postigle dogovor o novim pravilima te se očekuje da će Akt stupiti na snagu u listopadu ove godine i početi se primjenjivati od travnja sljedeće godine.
I dok europske udruge za zaštitu potrošača slave ovaj "veliki trenutak za potrošače i tvrtke koji su godinama trpjeli štetne prakse big techa", lobisti i najveće tehnološke kompanije, poput Applea i Googlea, upregli su svu snagu pokušavajući iskoristiti posljednje trenutke prije usvajanja zakona da što više ublaže pravila i okrenu ih u svoju korist.
Stručnjaci pak upozoravaju da se pravi izazov ne krije u usvajanju konačnih tekstova DMA i DSA, već u njihovoj provedbi i postizanju usklađenosti na razini cijele EU.
Pitali smo nedavno hrvatske zastupnike u Europskom parlamentu da nam objasne što točno znače ova dva zakona i kako se oni kroz svoj rad u Parlamentu zalažu za zaštitu potrošača EU-a.
Željana Zovko ističe kako se radi o "konkretnom koraku Unije u određivanju zajedničkog skupa pravila i obaveza aktera na jedinstvenom tržištu". Europarlamentarka iz Kluba zastupnika EPP vjeruje kako će ova dva zakona koristiti podjednako poduzećima i građanima EU-a.
"Nova pravila će poticati inovacije, rast i konkurentnost te olakšavati rast manjih platformi, malih i srednjih i novoosnovanih poduzeća, dok će pritom povećati i uravnotežiti odgovornosti korisnika, platformi i javnih vlasti u skladu s europskim vrijednostima, stavljajući u fokus građane i njihovu zaštitu", kazala je Zovko.
Konkretno, građani će od zakona imati koristi tako što će im pružiti više izbora i manje cijene, ističe Zovko, a štitit će ih i od ilegalnih sadržaja, što je posebno važno kod mlađe populacije.
"Poseban naglasak treba staviti na veću demokratsku kontrolu i nadzor nad velikim platformama. To će dovesti do ublažavanja sistemskih rizika, manipulacija i dezinformacija, a što kontinuirano naglašavam u svom radu u Odboru za vanjske poslove, Odboru za kulturu i obrazovanje i Pododboru za sigurnost i obranu", naglašava Zovko.
EU zastupnica Biljana Borzan podsjeća na činjenicu da su digitalne usluge zadnji put regulirane prije 20 godina, a od tada se online poslovanje značajno promijenilo.
"Društvenih mreža primjerice tada nije ni bilo. Ono što je ilegalno offline mora biti ilegalno online. Recimo, dok se krećete po internetu oglasi vas svuda prate, rijetko tko zna kako i zašto. Da nas tako prate na ulici bilo bi protuzakonito, a na internetu je sve dozvoljeno", upozorava zastupnica iz redova europskih socijaldemokrata.
"Cilj mi je radom na tim zakonima osigurati sigurniji internet za krajnje korisnike, zaštitu od agresivnog oglašavanja, brže uklanjanje štetnih sadržaja, veću odgovornost i transparentnost digitalnih platformi te iznad svega prava potrošača", dodaje Borzan.
Europarlamentarka Sunčana Glavak pak ističe kako DSA i DMA imaju dva glavna cilja - stvoriti sigurniji digitalni prostor u kojem su zaštićena temeljna prava svih korisnika digitalnih usluga i uspostaviti jednake uvjete za poticanje inovacija, rasta i konkurentnosti, kako na europskom tržištu, tako i globalno.
"Brzi i rašireni razvoj digitalnih usluga bio je u središtu digitalnih promjena koje utječu na naš život. Pojavili su se mnogi novi načini komunikacije, kupovine ili pristupa informacijama putem interneta, koji se neprestano razvijaju. Moramo osigurati da se europsko zakonodavstvo razvija s njima", naglašava Glavak iz Kluba zastupnika EPP-a.
Pravila navedena u Aktu o digitalnim uslugama prvenstveno ciljaju na internetske posrednike i platforme, poput internetskih tržnica, društvenih mreža, platformi za razmjenu sadržaja, trgovina aplikacija i online platformi za putovanja i smještaj. S druge strane, Akt o digitalnim tržištima uključuje pravila koja reguliraju nadzornike pristupa tržištu, kao što su digitalne platforme koje na unutarnjem tržištu funkcioniraju kao uska grla između tvrtki i potrošača za važne digitalne usluge. Pojednostavljeno, nova digitalna pravila pozivaju na odgovornost velike internetske platforme, štite potrošače i njihova prava te pokušavaju osigurati pošteno tržište na kojem će male kompanije i startupovi u EU imati mogućnost lakšeg razvoja.
IDS-ov europarlamentarac Valter Flego također naglašava važnost "osvježavanja" digitalnih pravila EU-a te upozorava da se to treba brzo učiniti.
"Postojeće zakonodavstvo nije dizajnirano za digitalnu ekonomiju i EU je potreban novi pravni okvir. Prioritet zakonodavstva o digitalnim uslugama EU-a je sigurnost na internetu, sigurnost svakog korisnika. To znači sigurne društvene mreže, sigurnu online kupovinu i prodaju, suzbijanje govora mržnje, zaštitu privatnosti, pošteno tržišno natjecanje… Internet mora biti sigurno mjesto! Što je nezakonito u realnom svijetu, mora biti nezakonito i u online svijetu", ističe Flego.
Zastupnik u EU parlamentu, Tomislav Sokol, podsjeća kako su oba akta dio Europske digitalne strategije i predložena su s ciljem jačanja jedinstvenog tržišta te poticanja inovacija i konkurentnosti europskog internetskog okruženja.
"Do sad je situacija bila takva da su velike internetske platforme zloupotrebljavale svoj dominantan položaj na tržištu i tako uvjetovale poslovanje manjih europskih kompanija, a pravila tržišnog natjecanja nisu bila dostatna za rješavanje ovog problema jer sankcije za kršenje pravila nisu bile pravodobne", ističe Sokol, "Aktom o digitalnim tržištima regulirat ćemo ulogu velikih platformi na europskom tržištu. S druge strane, Aktom o digitalnim uslugama jačamo odgovornost digitalnih platformi kako bi se spriječilo širenje lažnih informacija, uredilo ciljano oglašavanje ali i reguliralo govor mržnje na internetu".
Europarlamentarac Predrag Fred Matić također ističe važnost paketa digitalnih zakona EU-a, pogotovo u trenutku kad je pandemija ubrzala digitalizaciju i učinila digitalne tehnologije dostupnijima poduzećima i građanima.
"Ubrzavanje digitalizacije društva i gospodarstva dovelo je do situacije monopola na tržištu od nekoliko velikih platformi, a svaki monopol znači postavljanja pravila igre na štetu manji i slabijih. Trenutno stanje nije u skladu s vrijednostima Europske Unije te, unatoč nizu ciljanih intervencija, još uvijek postoje značajne pravne praznine koje treba riješiti. Cilj regulacije je izrada jasnog pravnog okvira koji osigurava sigurnost korisnika, zaštitu temeljnih ljudskih prava te osiguranje poštenog i otvorenog online okruženja", zaključuje Fred Matić (S&D).
