Redateljia Arijana Lekić-Fridrih i spisateljica Ivana Rogar bile su sudionice panela na kojem je novinarima okupljenima na seminaru koji je organizira Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj u sklopu Media festa u Fažani predstavljen program EuropaKultura i vođena rasprava o ulozi kreativne industrije.
Obje panelistice sudjelovale su u projektu #EuropaKultura čiju provedbu je Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj započeo u ljeto 2020., a kroz koji hrvatski umjetnici i umjetnice stvaraju i govore o svome stvaralaštvu, o tome kako su prilagodili svoj rad novonastalim okolnostima uzrokovanim pandemijom COVID-19 i u čemu pronalaze inspiraciju, te otkrivaju svoje daljnje planove.
Projekt je osmišljen s ciljem okupljanja umjetnika i kulturnih djelatnika iz različitih područja te poticanja rasprave o tome kako se na europskoj razini zajednički boriti s izazovima koje za kulturni sektor nameće suživot s pandemijom, uz slogan #StrongerTogetherEU. Pritom šira publika ima priliku pobliže upoznati stvaralaštvo priznatih hrvatskih umjetnika i umjetnica i čuti njihov pogled na budućnost kroz univerzalnost jezika kulture koji ne poznaje granice.
Može li digitalno postati novi način za konzumiranje kulture, bilo je pitanje moderatora.
“Nikad neće postojati samo digitalna kultura, većina umjetnosti ovisi o direktnom kontaktu s publikom. Kolegice i kolege su se snašli kako su mogli, postavljali su radove na digitalnim medijima, ali to nije ništa u usporedbi sa susretom s ljudima”, smatra Arijana Lekić Fridrih.
“Donekle smo se snašli, ali to je bilo samo krpanje. Problemi su veliki. Što se tiče književnosti, pisanje je samotnički čin, isto tako i čitanje. Prisustvo publike važno je u izvedbenim umjetnostima, oni su lošije prošli. Složila bih se da nam digitalne platforme nisu dovoljne. Nažalost, konzumacija kulture jako puno ovisi o tome koliko se autori trude da dopru do čitatelja”, kazala je Ivana Rogar.
Zastupnici Europskog parlamenta su u svibnju odobrili najveći proračun ikad za kulturni i kreativni sektor, 2,5 milijardi eura za razdoblje 2021.-2027.
Kreativna Europa jedini je program EU-a kojim se isključivo podupiru kulturni i audiovizualni sektori. Nakon teškog razdoblja za umjetnike i cijeli sektor zbog ograničenja uvedenih zbog pandemije, Parlament i Vijeće u prosincu 2020. postigli su dogovor o proračunu od 2,5 milijardi eura za razdoblje 2021.-2027. godine.
Kako bi se u obzir uzele specifičnosti različitih sektora i bolje odgovorilo na njihove potrebe, Kreativna Europa podijeljena je u tri različita potprograma.
Potprogram Kultura usmjeren je na umrežavanje, transnacionalnu i multidisciplinarnu suradnju u kulturnim i kreativnim sektorima te izgradnju snažnijeg europskog identiteta i vrijednosti s posebnim naglaskom na glazbenom sektoru, kako su ispregovarali zastupnici u Europskom parlamentu.
Potprogram MEDIA posvećen je poticanju prekogranične suradnje, mobilnosti i inovacija, povećanju vidljivosti europskih audiovizualnih djela u novom okruženju i načinima kako ih učiniti privlačnim različitoj publici, posebno mladima.
Međusektorski potprogram usmjeren je na poticanje inovacija, podupiranje međusektorskih projekata, razmjenu najboljih praksi i rješavanje zajedničkih izazova.
Arijana- Lekić Fridrih kazala je kako su umjetnici trenutno primorani okrenuti se natječajima, umrežavaju se kako bi zajedničkim projektima stekli financije.
“Za vrijeme pandemije bili smo prisiljeni jedni s drugima više povezivati kako bi mogli aplicirati na fondove. To nije prirodno, dio našeg posla nije da pišemo formulare. Tu nam treba neka vrsta pomoći. Učili smo se usput, mislim da većina umjetnika ne zna što je Desk Kreativna Europa” kazala je redateljica.
-Pozicija kulture se ne može poboljšati ako se u kulturu ne uloži više novca- ističe Ivana Rogar.
Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj organizirat će u sklopu ovog projekta nacionalni forum o prekarnom radu u sektoru nezavisne kulture.
Komentari
0