Američki predsjednik Joe Biden potpisao je direktivu o nacionalnoj sigurnosti za jačanje obrane od ransomware napada i hakiranja kritičnih infrastruktura poput energije, hrane, vode i elektroenergetskih sustava.
Direktiva dolazi samo nekoliko dana nakon što je Biden priznao da bi veliki kibernetički napad na SAD mogao dovesti do stvarnog, oružanog rata.
Prije dva mjeseca cyber kriminalci sa sjedištem u Rusiji hakirali su računalne mreže Colonial Pipelinea, najvećeg američkog naftovoda, zbog čega je došlo je do poremećaja u opskrbi gorivom na istoku SAD-a.
Nedugo prije tog napada, hakeri su napali JBS USA, američki ogranak najveće svjetske tvrtke za preradu mesa sa sjedištem u Brazilu. JBS je odbio platiti otkupninu i bio je prisiljen zatvoriti pogone za preradu.
Memorandum kojeg je u srijedu potpisao američki predsjednik postavlja standarde učinkovitosti za tehnologiju i sustave koje koriste privatne tvrtke u raznim kritičnim sektorima. Međutim, treba napomenuti da ovime Biden ne može prisiliti na usklađenost, već je na privatnim tvrtkama odluka hoće li se pridržavati standarda.
Gotovo 90% kritične infrastrukture u SAD-u posjeduje i vodi privatni sektor, a vlada ima ograničena ovlaštenja nad njihovim zahtjevima za kibernetičku sigurnost.
"Prijetnje kibernetske sigurnosti koje predstavljaju sustavi koji kontroliraju i upravljaju kritičnom infrastrukturom o kojoj svi ovisimo među najznačajnijima su i rastućim problemima s kojima se suočava naša nacija", naglašava memorandum, "Degradacija, uništavanje ili neispravnost sustava koji kontroliraju ovu infrastrukturu mogli bi nanijeti značajnu štetu nacionalnoj i ekonomskoj sigurnosti Sjedinjenih Američkih Država."
Jedan visoki dužnosnik je anonimno za NPR komentirao kako bi Bidenova administracija mogla, uz pomoć Kongresa, istražiti zakonodavne mogućnosti kojim bi od tvrtki mogla zahtijevati neku vrstu tehnoloških poboljšanja koja bi ih štitila od kibernetičkih napada.
Odbor za vanjske poslove Europskog parlamenta ranije ovog mjeseca usvojio je rezoluciju kojom upozoravaju da kibernetički napadi imaju ozbiljne posljedice po društvo i mogu se dogoditi u bilo kojem trenutku.
Europarlamentarci su pozvali države članice EU-a da što prije riješe ranjivosti svojih mreža i poduzme sve potrebne mjere kako bi se zaštitile od kibernetičkih napada.
Europska komisija nedavno je osnovala zajedničku jedinicu za kibersigurnost koja će djelovati kao platforma za pružanje koordiniranog odgovora EU-a na kiberincidente i kiberkrize velikih razmjera.
Izvjestitelj Urmas Paet (Renew Europe) istaknuo je da se kibernetička obrana odnosi na akcije, instrumente i procese koji su u skladu s međunarodnim pravom i uključuju vojne i civilne elemente.
"Posljednjih godina bilježimo rast kibernetičkih operacija koje provode državni i nedržavni akteri. Da bismo se uhvatili u koštac s tim prijetnjama, potrebna nam je veća suradnja na kibernetičkoj obrani između država članica, institucija EU-a, NATO-a, SAD-a i ostalih strateških partnera. Također, podizanje razine kibernetske sigurnosti EU-a od ključne je važnosti za uspjeh naših digitalnih ambicija“, izjavio je Paet.
