Odbor za kulturu i obrazovanje Europskog parlamenta raspravljao je o programu Put u digitalno desetljeće za digitalnu transformaciju EU-a do 2030.
Komisija je u rujnu 2021. predložila Put u digitalno desetljeće, plan za digitalnu transformaciju europskog društva i gospodarstva.
Tim će se programom uspostaviti okvir za upravljanje koji se temelji na godišnjem mehanizmu suradnje s državama članicama kako bi se do 2030. postigli ciljevi digitalnog desetljeća na razini Unije u području digitalnih vještina, digitalne infrastrukture te digitalizacije poslovanja i javnih usluga. U okviru programa će se također utvrditi i provesti veliki digitalni projekti u kojima će sudjelovati Komisija i države članice.
Glavni ciljevi digitalnog plana su osigurati da najmanje 80 posto stanovništva EU ima osnovne digitalne vještine i obučiti 20 milijuna stručnjaka u području informacijske i komunikacijske tehnologije.
Odbor za kulturu i obrazovanje (CULT) poziva Odbor za vanjske poslove da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije uključi važnost poboljšanja analize troškova pri odabiru i praćenju obrazovnih projekata, ističući kako je financijska pomoć u obrazovanju preduvjet za iskorjenjivanje siromaštva i poboljšanje dobrobiti ljudi.
Izvjestiteljica Sabine Verheyen (EPP) smatra da je u tekstu Komisije puno toga ostavljeno otvoreno te ističe kako je potrebno detaljno definirati temeljne pojmove poput digitalne kompetencije.
"Trebamo izgraditi infrastrukturu u školama i jačati dostupnost alata za digitalno učenje. Važno je osigurati digitalne kompetencije putem doškolovanja učitelja, ali i cjeloživotnog učenja za sve. Ciljeve ćemo postići ako im pristupimo koherentno i holistički jer jedno uvijek ovisi o drugom", rekla je Verheyen.
Članovi odbora CULT pozvali su Komisiju da razvije metodologije i smjernice kojima će se poboljšati sposobnost njezinih projekata pomoći u pogledu dopiranja do djevojčica s pomoću uklanjanja prepreka kvalitetnom, sigurnom i uključivom obrazovanju i osposobljavanju na svim razinama te podržavanja prikupljanja podataka raščlanjenih po spolu i dobi kako bi se odgovori bolje prilagodili različitim podskupinama učenika.
"Digitalna pismenost je ključ koja osobi omogućava da prepozna služi li tehnologija njezinim interesima. Građani koji toga nisu svjesni samo jačaju tehnofobiju koja je protivna digitalnoj tranziciji u Europi. Učitelji imaju ključnu ulogu u postizanju tih ciljeva i zato je potreba obuka i jačanje njihovih kompetencija", izjavio je tijekom rasprave zastupnik Marcel Kolaja (Zeleni/EFA).
Zastupnici su također upozorili na jaz između država članica na svim razinama obrazovanja te su naglasili važnost strukovnog obrazovanja i osposobljavanja.
Rumunjski zastupnik Vlad-Marius Botoș (Renew) ističe da je potreban europski kurikulum kako bi se osigurale jednake mogućnosti digitalnog obrazovanja za sve, kako za one koji žive u gradovima, tako i za one koji žive u ruralnim mjestima. Latvijska europarlamentarka Dace Melbārde (ECR) upozorava da postizanje cilja od 80 posto digitalno vješte populacije neće značiti ništa ako postoji velika razliku među državama članicama.
"Prosjek EU za digitalne vještine bio je na 56 posto u 2019. U Njemačkoj i Danskoj digitalne vještine ima 70 posto, a u Nizozemskoj čak 79 posto stanovništva. S druge strane, u Latviji samo 43 posto, a u Rumunjskoj 31 posto. Ako neke zemlje zaostanu, ne možemo proglasiti uspjeh. Zato predlažem uvođenje međuciljeva kako bi se pratio napredak postizanja ambicioznih ciljeva", poručila je Melbārde.
