Istraživanje znanstvenika škotskog Centra za istraživanje zločina i pravosuđa otkrilo je da agencije za provedbu zakona i vladine agencije u Velikoj Britaniji koriste iste alate za ciljanje i utjecaj na javnost, kao i marketinške agencije i oglašivači.
Istraživači su promatrali britanski kontroverzni program Nacionalne agencije za borbu protiv kriminala nazvan 'Prevent' kojim vladine agencije pokušavaju identificirati i spriječiti ljude da se bave terorizmom. Šestomjesečna 'operacija utjecaja' u borbi protiv kibernetičkog kriminala uključivala je nadzor, izravnu intervenciju i ciljano slanje internetskih poruka.
Službenici nadležnih nacionalnih agencija odlazili su u kućne posjete mladim osobama kako bi ih odvratili od kršenja zakona. Tijekom tih posjeta prikupili su značajnu količinu podataka i pomoću njih izgradili profil tinejdžera koji se nalazi u opasnosti da se upusti u potencijalno opasno ponašanje. Ti profili su potom korišteni u "kampanji utjecaja" pomoću ciljanog oglašavanja namijenjenog tinejdžerima iz Velike Britanije koji na internetu traže usluge kibernetičkog kriminala.
Istraživači su također pronašli podcast za obuku vladine službe za komunikaciju u kojem se tvrdi da je Ministarstvo unutarnjih poslova koristilo podatke o osobama koje su na internetu nedavno kupili svijeće, kako bi im na pametne uređaje, poput Amazon Alexe, slali savjete o tome kako pravilno zapaliti svijeću ili informacije o zaštiti od požara.
Iako je obično dobro da vlada postigne ciljeve poput smanjenja požara u kućama ili sprječavanja kibernetičkog kriminala, istraživači upozoravaju da bi kampanja poticanja određenog ponašanja kod građana mogla nanijeti štetu.
“Iako ovi pristupi mogu imati neke pozitivne učinke za smanjenje štete, zabrinuti smo zbog moguće pojave ozbiljnih nepredviđenih posljedica. To može uključivati stigmatiziranje skupina koje se već suočavaju sa strukturnim ugnjetavanjem, uzrokujući potencijalno ozbiljnu tjeskobu ili štetu. Ili bi u nekim slučajevima ove prakse mogle imati suprotan učinak od namjeravanog, a ciljanje služi za širenje vrlo neželjenih narativa i ponašanja koje nastoje spriječiti", objasnio je jedan od autora, Ben Collier sa Sveučilišta u Edinburghu.
Europski parlament u ožujku je usvojio rezoluciju o pravima djece u pogledu strategije EU o pravima djeteta u kojoj od država članica traži da kriminaliziraju online mamljenje i uhođenje djece te upozorava na porast nasilja nad djecom tijekom pandemije. U srpnju su europarlamentarci odobrili privremenu uredbu koja pružateljima usluga na internetu omogućuje nastavak dobrovoljne borbe protiv širenja materijala povezanog sa seksualnim zlostavljanjem djece.
"Seksualno zlostavljanje djece užasan je zločin i moramo poboljšati njegovu prevenciju, kazneni progon počinitelja i podršku žrtvama. To znači sprečavanje širenja internetskog materijala o seksualnom zlostavljanju djece i groomingu. Moramo pokrenuti raspravu o tome koliko online nadzora je spojivo s našim demokratskim pravima i gdje postoji opasnost da će takav sustav nadzora ulaziti u najintimnije komunikacije na internetu", izjavila je izvjestiteljica Birgit Sippel (S&D) nakon glasanja.
Komentari
0