Međunarodna telekomunikacijska unija objavila je globalni indeks koji pokazuje koliko su države pripremljene u slučaju kibernetičkog napada.
Prema analiziranim podacima iz 2020., otprilike polovica zemalja svijeta odgovorilo je da su osnovale nacionalni tim za reagiranje na online incidente, što ukazuje na porast od 11 posto u usporedbi s 2018. godinom.
Pandemija covid-19 ubrzala je prihvaćanje informacijskih i komunikacijskih tehnologija (IKT) i u prvi plan stavila cyber sigurnost.
"U ovim izazovnim vremenima, kad se oslanjamo na IKT kako bi upravljali društvom, gospodarstvom i industrijom, čini se važnijim nego ikad prije osigurati siguran cyber prostor i izgradnju povjerenja među korisnicima", izjavio je glavni tajnik Međunarodne telekomunikacijske unije (ITU) Houlin Zhao, "Vlade i industrija moraju raditi zajedno kako bi informacijske i komunikacijske tehnologije postale dosljedno sigurne i pouzdane za sve".
Otprilike 64 posto zemalja usvojilo je nacionalnu strategiju kibernetičke sigurnosti do kraja godine, dok je više od 70 posto provelo kampanje za podizanje svijesti o kibernetičkoj sigurnosti u 2020. godini, u usporedbi s 58 posto, odnosno 66 posto u 2018. godini.
Ipak, unatoč značajnim poboljšanjima, i dalje postoje praznine u cyber kapacitetima.
Mnoge zemlje i regije zaostaju u ključnim područjima, poput treninga vještina u području kibernetičke sigurnosti, koji mora biti prilagođen potrebama građana, kao i mikro, malim i srednjim poduzećima.
Sektori u kojima značajan dio država nije dovoljno kibernetički siguran su financije, zdravstvo i energetika. Također, mnoge zemlje bilježe nedostatke u zaštiti kritične infrastrukture i zaštiti osobnih podataka građana.
Ovo je četvrti globalni indeks kibersigurnosti kojeg je specijalizirana agencija UN-a izradila i koji je dao kratki prikaz "prilika i praznina" koje se mogu riješiti kako bi se ojačao digitalni ekosustav pojedine zemlje. Indeks služi kao plan za usmjeravanje nacionalnih strategija, izgradnju kapaciteta, isticanje dobrih praksi, jačanje međunarodnih standarda i poticanje kulture kibernetičke sigurnosti.
Procjenjuje se da će globalni gubitci zbog kibernetičkog kriminala ove godine dosegnuti 6 bilijuna dolara, u usporedbi s bilijun dolara koliko su zabilježeni gubitci 2020. godine.
Europski parlament je 10. lipnja donio rezoluciju o strategiji EU-a za kibersigurnost za digitalno desetljeće. U rezoluciji su od Komisije tražili pooštravanje standarda EU-a o kibernetičkoj sigurnosti povezanih uređaja, aplikacija i operativnih sustava.
Zastupnici Parlamenta pozvali su Komisiju i države članice da udruže svoja sredstva kako bi ojačale stratešku otpornost EU-a, smanjile ovisnost o stranim tehnologijama i potaknule njegovo vodstvo i konkurentnost u području kibersigurnosti u cijelom digitalnom opskrbnom lancu.
Rezolucija naglašava da bi kibersigurnost trebala biti ugrađena u digitalizaciju i poziva na to da se u projekte digitalizacije koje financira Unija uvrste i kibersigurnosni zahtjevi.
Također, zastupnici su pozdravili planove Komisije o prijedlogu horizontalnog zakonodavstva o kibersigurnosnim zahtjevima za povezane proizvode i povezane usluge te traže da se takvim zakonodavstvom predloži usklađivanje nacionalnih zakona kako bi se izbjegla fragmentacija jedinstvenog tržišta i da se uzme u obzir postojeće zakonodavstvo (Akt o kibersigurnosti, novi zakonodavni okvir, Uredba o normizaciji) kako bi se izbjegle nejasnoće i rascjepkanost.
Prijedlog je podržao hrvatski zastupnik Tonino Picula (S&D) koji je u pisanom odgovoru objasnio koliko je ova strategija ključna za sigurno i uspješno jedinstveno digitalno tržište.
"U proteklom razdoblju smo vidjeli značaj cyber sigurnosti za građane i tvrtke. Sigurnije tvrtke su bolje za kupce, a sigurniji će građani biti spremniji za sudjelovanje na jedinstvenom digitalnom tržištu. Novi zakoni trebali bi štititi digitalnu infrastrukturu kako bi se osigurala dostupnost osnovnih usluga, kao i cjelovitost i povjerljivost informacija, te stvoriti okruženje koje pogoduje osnivanju i razvoju tvrtki koje djeluju u digitalnom polju. Također, naglašavam važnosti povećanja digitalne pismenosti na razini cijele EU", istaknuo je Picula.
Komentari
0