Šangaj je "najpametniji" grad na svijetu, pokazalo je istraživanje tvrtke Juniper Research.
Nezavisna britanska analitička kuća pametne gradove je rangirala na temelju nekoliko različitih aspekata, poput prometa i infrastrukture, energije i rasvjete, upravljanja gradom, tehnologije i urbane povezanosti.
"Mnogi gradovi su implementirali tehnologiju i podatke kako bi pomogli lokalnim vlastima da smanje utjecaj na okoliš i potrošnju energije", ističe u priopćenju koautor istraživanja Mike Bainbridge, "Najbolji gradovi na ljestvici pronalaze inovativne načine da iskoriste tu tehnologiju kako bi pružili vidljive prednosti za svoje građane."
Šangaj je proglašen najpametnijim gradom za 2022., između ostalog, zbog platforme Citizen Cloud, koja na jednom mjestu nudi više od 1000 različitih usluga za stanovnike grada.
Nakon Šangaja, najpametniji gradovi po mišljenju Junipera su Seul, Barcelona, Peking i New York. Analitičari naglašavaju kako mnogi gradovi u Aziji primjenjuju platforme za upravljanje podacima, za učinkovito i digitalizirano upravljanje komunalnim i javnim uslugama, zbog čega se nalaze na vrhu ljestvice.
Istraživanje je također naglasilo da će pametni gradovi generirati 70 milijardi dolara potrošnje do 2026. godine, u usporedbi s 35 milijardi dolara do 2021. Velik dio potrošnje će se usmjeriti na inicijative pametne mreže, koja će u tri godine uštedjeti preko 1000 TWh električne energije, što je ekvivalentno više od pet godina sadašnje potrošnje energije u Londonu.
Juniper Research međutim ističe da su mnoga područja razvoja pametnih gradova još uvijek u ranoj fazi. Očekuje se da će samo ušteda energije doseći 96 milijardi dolara 2026., što će njihovu primjenu u većini slučajeva učiniti vrlo isplativom.
Iako imaju brojne prednosti, pametni gradovi također mogu predstavljati opasnost za građane i negativno utjecati na povjerenje javnosti u sustav. Naime, ovakvi se gradovi u velikoj mjeri oslanjaju na napredne tehnologije poput AI koje, ako se nađu u rukama autokrata ili diktatora, mogu ozbiljno narušiti sigurnost građana i njihovu privatnost. Zato je Odbor Europskog parlamenta za građanske slobodne, pravosuđe i unutarnje poslove u listopadu donio izvješće kojim se poziva na dodatan oprez prilikom uporabe umjetne inteligencije u pravosuđu.
"Kako bi zaštitila građane od njezine zlouporabe, ali i postala svjetski predvodnik u pametnim tehnologijama, Europska unija treba novi, sveobuhvatan pristup umjetnoj inteligenciji. Takvim pristupom treba zabraniti koncept društvenog vrednovanja kojim se pomoću algoritama može prikupljati široki spektar podataka o građanima i njihovom ponašanju", izjavio je tijekom plenarne sjednice europarlamentarac Tomislav Sokol.
"S druge strane, uporabu sustava biometrijske identifikacije, odnosno prepoznavanja lica na javnim mjestima za potrebe kaznenog progona u skladu s načelom proporcionalnosti treba ograničiti na situacije kao što su potraga za nestalim djetetom, sprečavanje konkretne i neposredne terorističke prijetnje i otkrivanje, lociranje, identificiranje ili istraga protiv počinitelja teškog kaznenog djela ili osumnjičenika za takvo djelo", dodaje Sokol.
