Mladi varaždinski robotičari odnijeli čak 29 medalja s dva međunarodna natjecanja

Mladi varaždinski robotičari ponovno su pomeli konkurenciju i odnijeli čak 29 medalja s dva međunarodna natjecanja.

Polaznici programa robotike u Centru izvrsnosti Varaždinske županije, u konkurenciji 113 ekipna na RoboCup Junior natjecanju osvojili su šest prvih, sedam drugih i pet trećih mjesta. Tim nastupom se čak 14 mladih hrvatskih robotičara kvalificiralo za odlazak na Europsko prvenstvo u robotici, koje će održati početkom lipnja u Portugalu. U Portugal odlaze Antonela Nikolić, Mirta Obelić, Barbara Prutki, Luka Kolarić, Filip Melnjak, Vanja Novoselec, Juraj Kolarić, Jakov Crnički, Franko Prikratki, Marin Rođak, Nino Petek, Borna Svržnjak, Nikša Vaupotić i Gabrijel Kraljić.

Na Otvorenom prvenstvu Austrije, u konkurenciji 60 ekipa, varaždinski su robotičari osvojili 11 medalja u sedam kategorija, šest zlatnih, tri srebrne i dvije brončane. Iz Varaždinske županije ističu da je to najboljih rezultat Hrvatske na tom natjecanju u posljednjih 12 godina.

Dok čekaju odlazak na Europsko prvenstvo u Portugal, dio mladih robotičara trenutno sudjeluje u virtualnom natjecanju Challenge RoboCup Asia – Pacific Tianjin, koje traje do sredine svibnja.

Sjajne rezultate učenici postižu uz pomoć mentora i voditelja programa robotike Ivice Kolarića, te uz Ivana Kolarića, Jelke Hrnjić i Marije Bencun. Inače, na svjetskom natjecanju u robotici, RoboCup 2019 Sydney, hrvatski supertim "Školska knjiga CRO Team" osvojila je zlato, a Juraj Kolarić se okitio srebrnom medaljom. Mentor pobjedničke ekipe i tada je bio Ivica Kolarić, nastavnik tehničke kulture u I. osnovnoj školi u Varaždinu.

Iz Varaždinske županije dodaju da program robotike postaje jezgra robotike u Hrvatskoj, o čemu govori i podatak da su, osim učenika iz osnovnih i srednjih škola Varaždinske županije, njegovi redovni polaznici mladi robotičari iz Zagreba.

Dodajmo kako je Europski parlament u ožujku 2021. donio rezoluciju o oblikovanju politike digitalnog obrazovanja. U izvješću se navodi kako 42 posto Europljana nema osnovne digitalne vještine i da pritom postoje znatne razlike u državama članicama, kao i razlike na temelju socioekonomskog statusa, starosti, roda, prihoda, stupnja obrazovanja i radnog mjesta. Europarlamentarci traže od Komisije da stvori EU politiku digitalnog obrazovanja koja će svim učenicima nuditi pristup kvalitetnom digitalnom obrazovanju diljem starog kontinenta, kao i veću suradnju i ulaganje među državama članicama.