BUDUĆNOST EUROPE

‘Ključno je da europske institucije zaista pokrenu promjene koje će odražavati želje građana‘

Organizirano je više od 6.300 događanja diljem Europske unije na kojima je sudjelovalo gotovo 600.000 građana, kaže Sunčana Glavak

Sunčana Glavak: Biti dijelom ovako opširne i strukturirane rasprave je čast i odgovornost

 Paun Paunovic/Cropix

Sudjelovanje u procesu Konferencije o budućnosti Europe, pa tako i nas, zastupnika u Europskom parlamentu, u sasvim novom kontekstu preispituje buduće politike, procese i nužne promjene. Sada ulazimo u finalnu fazu prvog dijela Konferencije u kojem raspravljamo o konačnim doprinosima unutar tematskih područja otvorenih u sklopu Konferencije. Ovo je vrhunac procesa prikupljanja ideja, prijedloga i komentara građana, predstavnika europskih institucija, nacionalnih parlamenata i nas, zastupnika u Europskom parlamentu, koje ćemo oblikovati u konkretne prijedloge za pokretanje reformi koje građani žele vidjeti, kaže Sunčana Glavak (HDZ/EPP) koja je jedna od 108 europarlamentaraca zaduženih za Konferenciju o budućnosti Europe.

Pitali smo je o dosadašnjem radu, kao i osobnom iskustvu sudjelovanja na ovoj konferenciji i dojmovima.

- Dojmovi su izvrsni, posebno me inspirirala motiviranost i angažiranost naših najmlađih i najstarijih sugrađana koji su uključeni u rad plenarne skupštine. Unatoč pandemiji, organizirano je više od 6.300 događanja diljem Europske unije na kojima je sudjelovalo gotovo 600.000 građana. Na Višejezičnoj digitalnoj platformi podijeljeno je preko 17 tisuća ideja, upućeno je više od 21 tisuće komentara za vrijeme rasprava i preko 72 tisuće poruka podrške. To su impresivne brojke – ističe zastupnica Glavak.

Dodaje kako su u radnim skupinama imali intenzivne razmjene mišljenja između građana i zastupnika.

- Upravo se u toj slobodnoj raspravi očituje snaga samog procesa Konferencije. U radnoj skupini o migracijama, čija sam članica, prezentirani su i diskutirani izvrsni prijedlozi koji se tiču politika migracija i azila, pristupa tržištu rada, obrazovanja, koordiniranog djelovanja država članica i očuvanja vanjskih granica Europske unije. Raspravljali smo i o reformi Schengena te nužnosti ulaska preostalih država članica u Schengenski prostor, što je i pozicija Hrvatske, ali i jedini ispravni put u budućnosti – kazuje Sunčana Glavak.

Zanimalo nas je i može li izdvojiti neku preporuku građana koju smatra brzo ostvarivom.

- Postoji zaista veliki broj individualnih primjera dobrih i razrađenih preporuka, ali ono što treba imati na umu jest pravilo supsidijarnosti, tj. je li realizacija neke preporuke u ovlasti Europske unije, ili je ona u ovlasti država članica. Konferencija je i izvrsna prilika da građane dodatno upoznamo s funkcioniranjem Europske unije, na čemu nastavljamo raditi i dalje.

U području tema kojima sam se ja bavila u sklopu Konferencije, mogu reći da postoje jako zanimljive preporuke kao što su certificiranje web stranica kako bi se građanima dala brza i pregledna informacija o razini zaštite njihove online privatnosti dok posjećuju takve certificirane stranice. Također, jedna od preporuka bila je i stvaranje tzv. Europskog „bazena“ talenata i potreba na tržištu rada, čime bi se olakšala mobilnost radnika diljem EU i osiguralo priznavanje kvalifikacija u različitim državama članicama – kaže zastupnica.

Što još slijedi u ovom procesu i hoće li glas građana u okviru konferencije zaživjeti u EU politikama, također smo pitali.

- Biti dijelom ovako opširne i strukturirane rasprave je čast i odgovornost. Ključno je da europske institucije, u suradnji s državama članicama, zaista pokrenu promjene koje će odražavati želje građana u sinergiji sa zastupnicima. U nekoliko sam navrata istaknula kako upravo ovakva inicijativa predstavlja konkretan način za vraćanje povjerenja građana u političke procese i institucije i zaista mislim da će to biti jedan od najopipljivijih rezultata same Konferencije – naglasila je Glavak.

Konačni ishod Konferencije, kaže, predstavit će se u obliku izvještaja koji će sadržavati preporuke na temelju kojih će Europski parlament, Europska komisija i Vijeće Europske unije pokrenuti zakonodavne izmjene, svatko u skladu sa svojim ovlastima.

Odgovarajući na pitanje o tome kakav je doprinos građana Hrvatske na višejezičnoj platformi, odnosno o tome koje su zemlje u tom pogledu bile najaktivnije, koje najmanje, zastupnica Glavak kaže kako se prema broju doprinosa na milijun stanovnika, Hrvatska smjestila u sredinu, na 13. mjesto od 27 država članica, s ukupno 364 doprinosa.

- Gledano prema ukupnom broju doprinosa prema državama članicama, najviše ih dolazi iz Njemačke, Francuske, Italije i Španjolske. To je i razumljivo, s obzirom na to da su najmnogoljudnije države u uniji. Ako pogledamo prosjek na milijun stanovnika, najaktivnijima su se pokazali Luksemburg, Mađarska, Malta, Belgija, Finska i Austrija – pojašnjava.

Kaže i kako su građani najviše ideja podnijeli na teme „Europska demokracija“ te „Klimatske promjene i okoliš“.

- Što se tiče teme „Europska demokracija“, najčešći prijedlozi tiču se izbora za Europski parlament, federalizacije Europske unije te jačanja sudjelovanja građana u oblikovanju politika. Kada je riječ o klimatskim promjenama i okolišu, građani najviše ističu problem emisija štetnih plinova i potencijale obnovljive energije. Građani žele ubrzati zelenu tranziciju i traže hitne te konkretne mjere za proizvodnju zelenije energije i uspostavljanje zelenijeg prometa. Unutar radne skupine za migracije nacrti zaključaka u velikoj mjeri, kada govorimo o migracijama, odražavaju i stajalište Republike Hrvatske o nužnosti ujednačenijeg odgovora Europske unije. Zanimljivo je da se u razdoblju od studenoga prošle do kraja veljače ove godine tema „Vrijednosti i prava, vladavina prava i sigurnost“ popela na treće mjesto po zastupljenosti u raspravama, što je zasigurno uzrokovano i rastućim tenzijama u našem susjedstvu – kazuje Sunčana Glavak.

Također informira kako će se na Dan Europe, 9. svibnja, u Strasbourgu održati završno događanje u sklopu Konferencije o budućnosti Europe u nazočnosti predsjednice Europskog parlamenta Roberte Metsole, predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen te predsjednika Europskog vijeća Charlesa Michela, kao i francuskog predsjedništva Vijećem Europske unije.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
09. veljača 2023 06:14