Sve veća upotreba tehnologija velikih podataka i podatkovnih usluga znači da se globalna potražnja za pohranom podataka neprestano povećava.
Stručnjaci ističu da se kriza u vezi s pohranom podataka neće spriječiti time što ćemo graditi više podatkovnih centara. Umjesto toga, tehnologije budućnosti također moraju dati brža i energetski učinkovitija rješenja od tradicionalnog masovnog pohranjivanja podataka. Jedna klasa materijala mogla bi biti rješenje za razvoj sljedeće generacije informacijske tehnologije.
Istraživački tim sa Sveučilišta Konstanz otkrio je magnetske pojave u antiferomagnetima koje bi mogle utrti put razvoju bržeg i učinkovitijeg pohranjivanja podataka.
"Procjene govore da se rastuća potražnja može zadovoljiti samo na ograničeno razdoblje od oko 10 godina. U međuvremenu moramo razviti nove, učinkovitije tehnologije za pohranu i obradu podataka", navodi fizičar i vodeći autor studije objavljene u časopisu Physical Review Letters, Davide Bossini.
No, što su uopće antiferomagneti?
Svima su nam poznati magneti koji se koriste u kućanstvu, koji se sastoje od željeza ili drugih feromagnetskih materijala. Ti materijali imaju atome koji su magnetski svi orijentirani u istom smjeru, tako da dolazi do magnetske polarizacije koja utječe na okruženje. Nasuprot tome, antiferomagneti imaju atome s izmjeničnim magnetskim momentima koji se međusobno poništavaju. Antiferomagneti stoga nemaju neto magnetiziranje i nemaju magnetski utjecaj na okoliš.
Magnetski fenomeni u antiferomagnetima mogu se inducirati ultrabrzim laserskim impulsima i tako potencijalno materijalima dati nove funkcionalnosti za energetski učinkovitu i brzu pohranu podataka.
Takve tehnologije za pohranu podataka temeljene na antiferomagnetima bile bi brže i energetski učinkovitije od sadašnjih, a također bi mogle pohraniti i obraditi veću količinu podataka. Budući da materijali nemaju neto magnetizaciju, također bi bili manje osjetljivi na kvarove i vanjske manipulacije.
„Buduće tehnologije temeljene na antiferomagnetima zadovoljile bi sve zahtjeve za sljedeću generaciju tehnologije za pohranu podataka. Također imaju potencijal da se održi korak s rastućom potražnjom za kapacitetima za pohranu i obradu podataka ”, dodaje Bossini.
Podaci su u središtu digitalne transformacije Europske unije. Europska komisija predviđa da će ukupna količina podataka do 2025. porasti za 530 posto u odnosu na 2018. godinu. Razvoj umjetne inteligencije, jedan od prioriteta EU-a, ovisi o načinu na koji će se upravljati podacima u Europi. Veliki podaci su također svakodnevni dio digitalnih usluga koje oblikuju europskog gospodarstvo i društvo, oni otvaraju mnogobrojne mogućnosti za inovacije, oporavak i rast.
Europski parlament je u ožujku, kao odgovor na europsku podatkovnu strategiju Komisije, usvojio prijedlog za zakonodavstvo o podacima. Europarlamentarci su pozvali na stvaranja zakonodavstva koje se temelj na europskim vrijednostima privatnosti i transparentnosti, a europskim poduzećima i građanima omogućava iskorištavanje potencijala industrijskih i javnih podataka u EU-u.
