Industrije koje se intenzivno koriste pravima intelektualnog vlasništva čine 45% bruto domaćeg proizvoda EU-a i zapošljavaju oko 63 milijuna radnika. Tvrtke koje posjeduju barem jedan patent, registrirani dizajn ili zaštitni znak generiraju u prosjeku 20% veće prihode po zaposleniku od tvrtki koje nemaju takva prava. Uz to, plaća u tvrtkama koje posjeduju prava intelektualnog vlasništva u prosjeku je 19% veća.
To su samo neki od razloga zbog kojih Europski parlament intenzivno raspravlja o nematerijalnoj imovini poput zaštitnih znakova, dizajna, patenata i podataka koja postaje vrlo važna u današnjem gospodarstvu temeljenom na znanju.
Odbor za pravna pitanja (JURI) u ponedjeljak je razmatrao nacrt izvještaja o akcijskom planu za intelektualno vlasništvo za potporu i oporavak EU-a.
Izvještaj je predstavila izvjestiteljica, zastupnica iz EPP-a Marion Walsmann.
"Intelektualno vlasništvo je naša najveća snaga u Europskoj uniji i ne samo da ga trebamo štiti već i dalje razvijati jer to će nam donijeti oporavak nakon ove duboke krize", izjavila je Walsmann.
Zastupnica je predstavila dva najvažnija koraka koja EU mora učiniti u razvoju intelektualnog vlasništva u EU-u.
Prvi je utjecaj na mala i srednja poduzeća da ona krenu sa zaštitom i razvojem intelektualnog vlasništva jer upravo su oni ti koji su riznica velikih ideja i mogućnosti. Zastupnici su rekli da bi im u tome trebao pomoći Europski ured za patente.
Drugi korak je stvaranje europskog jedinstvenog patentnog sustava koji obuhvaća sve države članice i koji će voditi do stvaranja jedinstvene kontaktne točke za poslovne subjekte, tzv. one-stop shop. Zastupnici smatraju da će tek jedinstveni patentni sustav stvari učiniti potpuno transparentnim.
Europarlamentarci ističu da se licence trebaju davati prema poštenim i nediskriminatornim uvjetima, a naglašavaju i da standardne certifikate treba unificirati jer oni dovode do fragmentacije tržišta i pravne nesigurnosti. Također, u nekoliko navrata spomenuta je povećana potreba za umjetnom inteligencijom koja može pomoći u borbi protiv krivotvorina.
"Europska unija mora stati na kraj nekim apsurdnim situacijama gdje države članice ne mogu zaštiti vlastite nepoljoprivredne proizvode s oznakom geografskom podrijetla. Moramo valorizirati neke proizvode i moramo dati prednost znanjima i vještinama naših proizvođača i obrtnika", izjavio je tijekom sjednice francuski zastupnik Stephane Sejourne (Renew Europe).
Prioriteti Europske unije trebaju biti zaštita intelektualnih vlasništva i poticanje razvoja malih i srednjih poduzeća, složili su se zastupnici. Intelektualno vlasništvo je u samoj srži zelenog i digitalnog oporavka.
"Zakonodavstvo o intelektualnom vlasništvu je fokusirano na nositelje prava, ali trebamo imati na umu i korisnike", rekao je europarlamentarac Patrick Breyer (Zeleni/EFA), "Sa žaljenjem vidim da tražite proaktivne mjere od pružatelja internetskih usluga. Predlažem da ne otvaramo tu Pandorinu kutiju i da pažljivo odaberemo svoje zahtjeve prema Komisiji. Ako postoje sadržaji koji su legalno dostupno, sve će se manje koristiti nelegalni. Moramo poduzeti reforme koje će poticati inovacije, a ne ih gušiti."
Europska komisija je 25. studenog 2020. predložila Akcijski plan o intelektualnom vlasništvu koji predlaže provedbu posebnih politika intelektualnog vlasništva s posebnim ciljem modernizacije Europske unije i poticanja razvoja malih i srednjih poduzeća.
Zastupnici imaju rok do 21. lipnja za podnošenje amandmana, a u rujnu će glasati o prijedlogu nacrta.
