MJESEC KIBERSIGURNOSTI

‘Hrvatska treba uhvatiti korak s ostatkom EU-a u poduzimanju mjera za suočavanje s izazovima u području kibersigurnosti‘

EU je 2020. predstavila novu strategiju za kibernetičku sigurnost, a u lipnju ove godine osnovala zajedničku europsku jedinicu za kibersigurnost
Predrag Matić
 Marko Todorov/Cropix

Europska unija već devetu godinu zaredom organizira Europski mjesec kibersigurnosti.

Riječ je o kampanji kojom se među građanima tijekom mjesec dana promiče sigurnost na internetu. Tijekom listopada su na stranici cybersecuritymonth.eu dostupni razni materijali, aktivnosti i kvizovi o načinima kako se najbolje zaštiti od kibernapada.

Akt EU-a o kibersigurnosti stupio je na snagu u lipnju 2019. godine. Aktom o kibersigurnosti prvi put se uvode pravila na razini EU-a za kibersigurnosnu certifikaciju proizvoda, postupaka i usluga. Prema novim pravilima o telekomunikacijama, države članice odgovorne su za održavanje integriteta i sigurnosti javnih komunikacijskih mreža, a moraju se pobrinuti i da operatori poduzmu tehničke i organizacijske mjere za adekvatno upravljanje rizicima za sigurnost mreža i usluga.

Pitali smo hrvatske zastupnike u Europskom parlamentu da nam pojasne na koje se još načine EU bori protiv kiberprijetnji.

"Kibernetički napadi i kibernetički kriminal se povećavaju diljem Europe, a metode napada se svakodnevno usavršavaju. Možemo očekivati da će se to u budućnosti samo dodatno razvijati, s obzirom na to da se očekuje da će do 2024. godine 22,3 milijarde uređaja biti povezani širom svijeta. S pojačanom digitalizacijom dolaze i pojačane prijetnje, a ključni sektori kao što su promet, energetika, zdravstvo i financije postaju sve ovisniji o digitalnim tehnologijama. Europska unija je na vrijeme prepoznala te prijetnje, odgovorivši strategijom za kibersigurnost. Cilj strategije je jačanje otpornosti Europske unije na kiberprijetnje, uz naglašavanje značaja kibernetičke sigurnosti za njezinu otporniju, održiviju i digitalniju budućnost", odgovorila je zastupnica Željana Zovko (HDZ/EPP).

Pitali smo zastupnike i zašto je važno da Hrvatska ulaže u vlastitu kibernetičku sigurnost.

"Što se tiče Republike Hrvatske, ona se kao i ostatak Europe suočava s valovima kibernetičkih napada i dezinformacijskim kampanjama trećih aktera koje ugrožavaju i destabiliziraju našu demokraciju. Iz toga razloga je nužno pojačati vlastite nacionalne kapacitete kako bi se zaštitili, a da istovremeno sudjelujemo i djelujemo komplementarno s onima koje nudi Europska unija", dodala je Zovko, članica Pododbora EP-a za sigurnost i obranu.

Članica kluba zastupnika Progresivnog saveza socijalista i demokrata u Europskom parlamentu, Biljana Borzan, kratko se osvrnula na podatak da je 2019. godine u EU oko 38 posto ljudi doživjelo neku vrstu sigurnosne ugroze na internetu, dok je u Hrvatskoj taj broj manji, oko 22 posto.

"Međutim, logično je da će s razvojem digitalizacije rasti i rizici te je kvalitetna provedba EU mjera od strane hrvatskih tijela od iznimne važnosti", smatra Borzan (SDP/S&D).

Eurozastupnik Predrag Fred Matić (SDP/S&D) također ističe da je važno da Hrvatska prati korak s ostatkom EU u poduzimanju mjera za suočavanje s izazovima u području kibersigurnosti.

"Cilj je da se ojača otpornost cijele Europe na kiberprijetnje te da se osigura da svi građani i građanke te poduzeća mogu u potpunosti iskoristiti pouzdane i vjerodostojne usluge i digitalne alate. Nova strategija sadržava konkretne prijedloge za uvođenje regulatornih, investicijskih i političkih instrumenata kako bi se zaštitili svi građani. Ovo je europska politika budućnosti kojoj se moramo prilagoditi i tome će se trebati posvetiti pažnja u budućem periodu. Za Hrvatsku je bitan i okvir programa Digitalna Europa za razdoblje od 2021. do 2027. u sklopu koje se EU obvezala uložiti 1,6 milijardi eura u kapacitete za kibersigurnost te široko uvođenje kibersigurnosnih infrastruktura i alata diljem EU-a za javne uprave, poduzeća i pojedince", izjavio je Fred Matić (S&D).

Europarlamentarac Tomislav Sokol (HDZ/EPP) ističe kako je pandemija pokazala da kibernetičke prijetnje ne poznaju granice i da je zato danas više nego ikada ranije važan koordiniran pristup država članica kad je u pitanju kibernetička sigurnost.

"Porast kibernapada za vrijeme krize uzrokovane koronavirusom pokazao je koliko je važno zaštititi zdravstvene sustave i drugu kritičnu infrastrukturu, naročito u području energetike. Stoga je Europska komisija u lipnju predložila osnivanje nove zajedničke jedinice za kibersigurnost koja će se baviti sve većim brojem ozbiljnih kiberincidenata koji utječu na život građana u cijeloj Europskoj uniji. Zajednička jedinica za kibersigurnost djelovat će kao platforma za pružanje koordiniranog odgovora EU-a na kiberincidente i kiberkrize velikih razmjera te za pružanje pomoći u oporavku od takvih napada, a prvi put je najavljena u političkim smjernicama predsjednice Ursule von der Leyen. Kako bi zaštitila europski način života, bitno je da i Hrvatska kontinuirano ulaže u vlastitu kibernetičku sigurnost", dodaje Sokol.

Članica Pododbora za vanjsko uplitanje u sve demokratske procese u Europskoj uniji, uključujući dezinformiranje, Sunčana Glavak, svjesna je koliko kritični sektori poput prometa, energetike, zdravstva i financija postaju sve više ovisni o digitalnim tehnologijama kako bi se ispunjavali osnovni zadaci. A iako digitalizacija donosi ogromne mogućnosti i nudi rješenja za mnoge izazove s kojima se Europa suočava, ona također izlaže gospodarstvo i društvo kiberprijetnjama.

"Zato su u prosincu 2020. Europska komisija i Europska služba za vanjsko djelovanje (EEAS) predstavili novu strategiju EU-a za kibernetsku sigurnost. Cilj ove strategije je ojačati otpornost Europe na cyber prijetnje i osigurati da svi građani i tvrtke mogu u potpunosti imati koristi od pouzdanih usluga i digitalnih alata. Nova strategija sadrži konkretne prijedloge za primjenu regulatornih, investicijskih i političkih instrumenata. Vijeće je 22. ožujka 2021. usvojilo zaključke o strategiji kibernetičke sigurnosti, naglašavajući da je kibernetička sigurnost ključna za izgradnju otporne, zelene i digitalne Europe. Ministri EU postavili su kao ključni cilj postizanje strateške autonomije uz očuvanje otvorene ekonomije. To uključuje jačanje sposobnosti samostalnog donošenja odluka na području kibernetičke sigurnosti, s ciljem jačanja digitalnog vodstva i strateških kapaciteta EU-a", ističe Glavak (HDZ/EPP).

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
29. lipanj 2022 06:50