Goran Sebelic/Cropix
Opet zaobišli deklaraciju

Hrvatska, Mađarska i Bugarska nisu za EU deklaraciju o startupima

Deklaracija je potpisana tijekom skupa “Digital Day 2021” koji se održao 19. ožujka, a kao i druge EU deklaracije o tehnološkom napretku niti ova nije prepoznata u Hrvatskoj
Piše: Damjan RaknićObjavljeno: 20. ožujak 2021. 07:17

Hrvatska, Mađarska i Bugarska jedine su članice Europske unije koje nisu potpisale EU deklaraciju o startupima.

Od 27 članica Europske unije njih 24 potpisale su taj dokument, a svojim potpisom podržao ju je i Island.

Riječ je o deklaraciji o standardima izvrsnosti za startupe u Europskoj uniji. Na engleskom se dokument zove EU Startup Nations Standard of Excellence.

Cilj dokumenta je osigurati na EU razini da će sve startup i scale-up tvrtke u članicama uživati u blagodatima koji proizlaze iz najboljih praksi koje su utkane u najuspješnije svjetske i europske startup ekosustave.

Deklaracija je potpisana tijekom skupa “Digital Day 2021” koji se održao 19. ožujka, a koji su organizirale Europska komisija i Portugal, država članica Unije, koja od 1. siječnja do 30. lipnja 2021. predsjeda Vijećem EU-a. 

Hrvatska Vlada u međuvremenu je najavila da će potpisati deklaraciju, ali kao i u slučaju deklaracija o blockchainu i umjetnoj inteligenciji ovakvi se pomaci na EU razini opet su se pokazali nezanimljivi na domaćoj političkoj sceni.

Članice Unije koje su potpisale deklaraciju i Island obvezali su se da će definirati ključna obilježja startup tvrtki kako bi se lakše osmišljavale politike kojima će im se pomagati. 

Zemlje potpisnice deklaracije ustrajat će u isticanju važnosti održivog razvoja i raditi na razvoju poslovnog okruženja koje je poticajno te ključno za budući globalni uspjeh startupa i scale-upova. 

Potpisnice su konstatirale i da će među sobom dijeliti najbolje prakse iz cijelog svijeta te raditi na tome da na nacionalnoj razini te prakse implementiraju. 

Konačno, dogovoreno je i da će se ustanoviti središnji hub koji će promovirati i omogućiti dijeljenje tih praksi među zemljama potpisnicama deklaracije. Hub će služiti i kao zajednička podatkovna platforma koja će biti na raspolaganju svim članicama EU. Ta će platforma pospješiti mjerenje i nadziranje napretka tvrtki.

Komisija je ranije u ožujku sugerirala da se broj startups jednoroga, tvrtki koje vrijede najmanje milijardu američkih dolara, dakle tvrtki poput Infobipa i uskoro Rimac Automobila, udvostruči do 2030. godine te da se taj cilj može ostvariti ako se stvore povoljniji uvjeti za razvoj startupa.

Istaknuto je da je pristup kapitalu koji omogućava rast tvrtki ključan za uspjeh startupa te da članice EU smiju poduzeti korake kako bi povećale rizični kapital koji je dostupan startup tvrtkama.

No, prema izvještaju o stanju u europskom tehnološkom sektoru u 2020. godini, osnivači startupa danas se suočavaju sa znatnim izazovima koji su direktna posljedica krize koju je izazvala pandemija.

Gotovo pola osnivača startupa požalilo se da je u 2020. teže dolazilo do potrebnih sredstava. U spomenutom izvještaju stoji i da je novac koji su startupi iz 20 zemalja članica Unije u 2020. bio manji nego u 2019. godini.

Europski parlament usvojio je početkom 2016. godine rezoluciju “Prema Zakonu o jedinstvenom digitalnom tržištu” u kojoj stoji da se moraju ukloniti prepreke s kojima se suočavaju mali i srednji poduzetnici, startupi i scale-upi.

U rezoluciji stoji da je potrebno ukloniti barijere između država članica te da se spomenutim vrstama tvrtki treba omogućiti ulaz na tržište koje ne poznaje granice. Oba koraka istaknuta su kao ključevi rasta i zapošljavanja u Europskoj uniji. 

Parlament smatra da Komisija i države članice Unije moraju promovirati dinamičniju ekonomiju koja će omogućiti procvat inovacija i ukloniti prepreke s kojima se suočavaju mali i srednji poduzetnici, startupi i scale-upi.

Parlament je razvoj e-države, uspostavljanje regulatornog okvira koji je orijentiran na budućnost, pristup financijama i uspostava novih modela financiranja startupa poput geografskim granicama neopterećenog grupnog financiranja, dugoročna strategija za ulaganje u digitalnu infrastrukturu, pospješivanje suradnje između startupa i etabliranih tvrtki, uklanjanje nepotrebnih administrativnih barijera i davanje pravne sigurnosti startupima, standardizacija informacijsko-komunikacijskih tehnologija, pristup infrastrukturi “u oblaku” i osnivanje inkubatora za startupe u tehnološki manje razvijenim regijama prepoznao kao inicijative koje će najviše pomoći malim i srednjim poduzetnicima, startupima i scale-upovima.

Linker
13. lipanj 2021 23:22