Tomislav Sokol
 Marko Todorov/Cropix
tomislav sokol

‘Hrvatska je u srednjoj trećini po evoluciji digitalne kompetitivnosti članica EU-a‘

Na pitanje što je potrebno napraviti da bi se dodatno potaknula digitalizacija, hrvatski zastupnik nam odgovara kako je najvažnije pitanje digitalnih vještina
Piše: Iva BadanjakObjavljeno: 20. srpanj 2021. 16:48

Digitalna transformacija jedno je od glavnih prioriteta Europske unije u narednom desetljeću. Digitalna tranzicija društva i gospodarstva trebala bi dovesti do novih mogućnosti za poduzeća i potrošače te razvijanja digitalnih kompetencija i digitalnih radnih mjesta. Digitalne tehnologije također imaju ključnu ulogu u preobrazbi europskog gospodarstva i društva kako bi EU postao klimatski neutralan do 2050., što je jedan od ciljeva koji su dogovorili čelnici Unije.

Pitali smo naše zastupnike u Europskom parlamentu kako ocjenjuju položaj Hrvatske u odnosu na druge države članice EU-a i ostatak svijeta po pitanju digitalne transformacije.

Tomislav Sokol iz Kluba zastupnika Europske pučke stranke, kaže nam kako je prema zadnjoj dostupnoj analizi Europske komisije Hrvatska u srednjoj trećini po evoluciji digitalne kompetitivnosti članica EU-a.

„Hrvatska ostvaruje dobre rezultate u pogledu e-recepata, a visoka je i razina interakcije javnih tijela i javnosti na internetu. Uslugama e-građanin aktivno se koristi preko 1,3 milijuna građana, a od početka rada sustava do danas, građani su pristupili oko 60 milijuna puta različitim elektroničkim uslugama tog sustava. Hrvatska ostvaruje dobre rezultate i u pružanju usluga e-zdravlja. Kad je riječ o liječnicima opće prakse, njih čak 97 % upotrebljava e-recepte, a 51 % razmjenjuje medicinske podatke”, ističe zastupnik.

Sokol je u Parlamentu član, između ostalog, Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača te zamjenik Posebnog odbora za borbu protiv raka.

Na pitanje što je potrebno napraviti da bi se dodatno potaknula digitalizacija, hrvatski zastupnik nam odgovara kako je najvažnije pitanje digitalnih vještina.

„Iako polazimo od toga da je najbolja metoda održavanja nastave ona fizička, zbog pandemije izvedba nastavnih programa morala se ubrzano prilagoditi digitalizaciji. Ranije je reformirani kurikulum uveden u 151 školu u okviru pilot-projekta „e-Škole: Uspostava sustava razvoja digitalno zrelih škola”. Tim su projektom digitalni sadržaj i tehnologije uvedeni u osnovnoškolski i srednjoškolski sustav na nacionalnoj razini. Sve su to pokazatelji da je Hrvatska na dobrom putu da dodatno potiče digitalizaciju. Također treba nastaviti poticati cjeloživotno učenje i u tom kontekstu pružiti starijima mogućnost da dodatno usavrše svoju informatičku pismenost. Digitalna i zelena Europa prioritet je ovog institucionalnog saziva europskih institucija”, smatra Sokol.

Što se tiče financijskih instrumenata koji su na raspolaganju hrvatskim poduzećima za ulaganje u digitalne tehnologije, Sokol ističe Europski fond za regionalni razvoj, Kohezijski fond, Fond za pravednu tranziciju i program Digitalna Europa.

„Hrvatska je za svoj Nacionalni plan u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost osigurala financijska sredstava u iznosu od gotovo 75 milijardi kuna od čega je 47,5 milijardi kuna bespovratnih sredstava. Kohezijska politika EU daje velik doprinos državama članicama da se prilagode digitalnom dobu, posebno kroz značajna financijska izdvajanja Europskog fonda za regionalni razvoj (ERDF) čiji je jedan od ciljeva konkurentnija i pametnija Europa kroz promicanje inovativne i pametne ekonomske transformacije i regionalne ICT povezanosti”, ističe zastupnik EPP-a.

Iz europskih strukturnih i investicijskih fondova (ESIF) za razdoblje 2014. – 2020. godine Republici Hrvatskoj je na raspolaganju ukupno 10,7 milijardi eura, a do 1. srpnja ove godine ugovoreni su projekti u vrijednosti od 12,88 milijardi eura, odnosno 120,03% dodijeljenih sredstava.

”Fond za pravednu tranziciju i program Digitalna Europa su novije tvorevine, nastale u posljednjih godinu dana te shodno tome, pred Hrvatskom tek predstoji razdoblje u kojem će moći koristiti navedene fondove. Ali uzevši u obzir korištenje i dinamiku drugih fondova, uvjeren sam kako će Hrvatska uspješno koristiti fondove i ugovoriti projekte u području digitalizacije”, zaključuje Sokol.

Linker
27. srpanj 2021 01:39