Društvena mreža Facebook pristrana je u poduzimanju akcija protiv političara koji platformu koriste za manipulaciju javnog diskursa, pokazalo je istraživanje Guardiana.
U nedavnoj istrazi britanska je medijska kuća otkrila kako Facebook prioritizira bogate, zapadne države nasuprot manje razvijenim država kad je riječ o brisanju lažnih korisničkih računa.
Zviždačica Sophie Zhang radila je u Facebooku kao znanstvenica na suzbijanju "neautentičnog ponašanja". Nakon što je dobila otkaz 2020, objavila je oproštajni memorandum u kojem objašnjava kako je Facebook ignorirao očite višestruke pokušaje stranih vlada da zlouporabe platformu u obmanjivanju vlastitog narod.
U prosjeku je Facebooku trebalo najmanje tri puta duže da obriše lažne korisničke profile u zemljama poput Argentine, Meksika i Afganistana, nego u Poljskoj, Ukrajini i Tajvanu.
Kad je Zhang svojim nadređenima napomenula da u nekim državama vlade i do godinu dana koriste lažne profile za širenje političkih ideja bez ikakvog ozbiljnog reagiranja Facebooka, dobila je prilično neobičan odgovor.
"Imamo doslovno stotine ili tisuće vrsta zlostavljanja. Zbog toga bismo trebali krenuti od kraja (vodeće države, prioritetna područja, stvari koje utječu na prevalenciju) i pokušati donekle raditi na putu prema dolje", odgovorio je Facebookov potpredsjednik odjela za integritet, Guy Rosen.
Zhang je Rosenu rekla da je obaviještena da će se prioritet istraživanju sumnjivih aktivnosti dati "SAD-u / zapadnoj Europi i stranim protivnicima kao što su Rusija / Iran / itd.". Rosen joj je odgovorio kako se slaže s time, rekavši: "Mislim da je to ispravno prioritiziranje."
U konačnici, Zhang tvrdi da Facebook nerado kažnjava moćne političare, a čak i kad djeluje, posljedice su previše blage.
Facebook se dugo bori kako bi dokazao da radi na spriječavanju distribuiranja lažnih vijesti i računa. Nedavno su objavili da su u tri posljednja mjeseca prošle godine uklonili 1,3 milijardi lažnih računa i preko 12 milijuna lažnih objava povezanih s bolesti covid-19 i cjepiva protiv koronavirusa.
Europska komisija je 15. prosinca 2020. objavila svoje prijedloge Zakona o digitalnim uslugama (DSA) i Zakona o digitalnim tržištima (DMA) s ciljem stvaranja sigurnijeg digitalnog prostora i jednakih uvjeta.
DSA se, inače, bavi pitanjima kao što su transparentnost, uklanjanje ilegalnog sadržaja i učinkovite zaštitne mjere za korisnike na platformama.
Sljedeći je korak pregovaranje o prijedlozima između Europskog parlamenta i Vijeća. Rok do kojeg Parlament i Vijeće moraju objaviti mišljenje o prijedlozima je 5. svibnja.
