Posebni odbor za umjetnu inteligenciju u digitalnom dobu (AIDA) i Odbor za zapošljavanje i socijalna pitanja (EMPL) Europskog parlamenta održali su saslušanje o učincima i izazovima umjetne inteligencije na tržište rada.
Eurozastupnici su se složili da će umjetna tehnologija dovesti do gubitka radnih mjesta, ali su istaknuli da isto tako treba omogućiti stvaranje novih i poboljšanje postojećih radnih mjesta.
Ključno je osigurati digitalne vještine koje odgovaraju brzim promjenama koje se događaju na tržištu rada, upozorili su zastupnici, kao i osigurati da umjetna inteligencija radi za ljude i društvo. Povećana potreba za novim vještinama i stalnom prilagodbom već stečenih vještina implicira potrebu za reformom obrazovnih sustava, tržišta rada i sustava socijalne politike.
"Europske institucije zajedno s nacionalnim vladama moraju raditi zajedno kako bi garantirali da umjetna inteligencija bude uključena u sva područja naših života i da se istodobno poštuju temeljna ljudska prava, etička pitanja, zaštita podataka, kao i najviši standardi socijalne zaštite", rekla je predsjednica odbora EMPL, Lucia Ďuriš Nicholsonová (Renew Europe), "Nema sumnje da će umjetna inteligencija promijeniti naše živote i tržište rada kakvo poznajemo. Trebamo biti spremni na te promjene. Određene pripreme možemo ostvariti pomoću europskih inicijativa koje ovdje trebamo pokrenuti".
Predsjednik odbora AIDA, Dragoș Tudorache (Renew Europe) rekao je da će nove tehnologije, a posebno umjetna inteligencija, zasigurno imati transformativni učinak na tržište rada, ali da se "ni sekunde ne boji" da će ljudi ostati bez posla.
"Upravo suprotno, vjerujem da će umjetna inteligencija i tehnologija otvoriti doba prosperiteta s puno radnih mjesta koje danas nemamo, povećanja prinosa i kvalitete, baš kao što su prethodne industrijske revolucije promijenile tržište rada na bolje", uvjeren je Tudorache.
Suosnivačica lobističke grupe Women Leading in AI Network i autorica knjige "Umjetna revolucija", Ivana Bartoletti, rekla je da je pandemija ubrzala primjenu digitalnih tehnologija i robotike u mnogim organizacijama i poduzećima. Međutim, rekla je da je potrebno zapitati se "za koje će poslove umjetna inteligencija biti dobra".
"Mnogi poslovi koje umjetna inteligencija stvara nisu dobri poslovi. Radnici koji obavljaju ove poslove često su "nevidljivi radnici" (eng. ghost workers). To su ljudi koji rade ono što UI ne može, često ih se tretira kao robote, oni moraju raditi i ponašati se kao roboti. Umjetna inteligencija stvara mnoge niskoplaćene, opasne i stresne poslove. Dobra je stvar što umjetna inteligencija povećava radna mjesta, ali moramo se zapitati koje točno poslove stvara i u kojim sektorima. Puno se govori o poboljšanjima koje će umjetna inteligencija stvoriti za doktore i preciznu medicinu, ali ne i na koji način ona mijenja poslove za primjerice socijalne radnike i čistače", rekla je Bartoletti.
Povjerenik za zapošljavanje i socijalna prava, Nicolas Schmit, rekao je da se ne smiju zaboraviti prilike koje digitalne tehnologije i umjetna inteligencija pružaju Uniji.
"Tehnološki razvoj kroz digitalizaciju i umjetnu inteligenciju nam daje mnoge mogućnosti i mislim da Europa ne smije ostati pozadi jer europska gospodarstva uvelike ovise o tome. A da bismo bili uspješni, prvo moramo investirati u istraživanje i razvoj kapaciteta industrije i u naše vještine. Potreban nam je koordiniran pristup i to mora biti ostvareno pomoću stručnog osposobljavanja, vještina i poduzeća", rekao je Schmit.
Parlamentarci su se složili da je potrebno pronaći ravnotežu između stvaranja i uništavanja poslova. Zastupnici su također upozorili na važnost uključivanja većeg broja žena u područje novih tehnologija.
Potpredsjednik Odbora za ženska prava i ravnopravnost spolova (FEMM), Robert Biedron, rekao je da je potrebno poduzeti snažnije korake u borbi protiv stereotipizacije i seksizma unutar "geek kulture" kako bi se premostio rodni jaz u području umjetne inteligencije.
"Istraživanja ukazuju na sve veću zastupljenost žena u području blockchain tehnologiji i kriptovalutama. Sve više žena rade kao investitori, analitičari, developeri i direktori kompanija. Potpuno sudjelovanje žena u digitalnom sektoru je ključno za poticanje EU gospodarstva i otpornost tržišta rada", rekao je Biedron.
