Kompanije poput Airbnb-a i Ubera počivaju na ekonomiji honorarnih poslova ili tzv. gig ekonomiji. Radi se o pojmu koji je stvoren 2009. godine na vrhuncu ekonomske krize kad je nezaposlenost bila visoka. Može se objasniti i kao ekonomija "kratkotrajnih poslova", kada tvrtke traže osobe za zapošljavanje na određeno, kratko vrijeme.
Europski parlament prepoznao je rizike koje predstavljaju honorarni poslovi u digitalnom gospodarstvu te je predložio mjere kojim bi se trebali osigurati jednaki uvjeti rada za sve.
Tržište rada koje se brzo mijenja i razvoj digitalnih platformi pridonijelo je sve većem rastu kratkotrajnih poslova koji su često nesigurni, slabo plaćeni i nezaštićeni.
Europski parlament smatra da bi se ovakvi poslovi trebali zakonski regulirati, jer nesigurna zaposlenja često vode u siromaštvo unatoč zaposlenju. Stoga su pozdravili Europsku direktiva o minimalnim plaćama opisujući ju kao važan korak u osiguranju dovoljne zarade za sve radnike.
Predlažu da se zakonodavni okvir o minimalnim radnim uvjetima primjenjuje i na nestandardne tipove zaposlenja u digitalnoj ekonomiji.
Parlament smatra da bi svi radnici trebali imati socijalnu sigurnost i mogućnost sudjelovanja u kolektivnom pregovaranju. Osim toga, mišljenja je da bi se zakonom trebalo osigurati da poslodavci troškove obavljanja posla, kao što su smještaj ili oprema, ne odbijaju od minimalne plaće.
"Trebamo hitno djelovati. Trebali smo već djelovati diljem Europe. Trebamo minimalne standarde, snažne sustave socijalne sigurnosti, plaće i prihode koji omogućuju dostojan život", poručila je zastupnica Özlem Demirel iz Kluba zastupnika Ljevice.
Trenutačno 21 država članica ima propisane minimalne plaće, a šest zemalja minimalne plaće ima zaštićene kolektivnim ugovorima. Tih potonjih šest država su Austrija, Cipar, Danska, Finska, Italija i Švedska. Hrvatska ima propisanu minimalnu plaću.
Komentari
0