Europska komisija je prije mjesec dana predstavila prvi pravni okvir za umjetnu inteligenciju kojim se želi osigurati sigurnost i poštovanje temeljnih ljudskih prava te istodobno povećati korištenje, ulaganja i inovacije u području umjetne inteligencije.
U ovom kratkom vodiču saznajte koje su glavne prednosti i izazovi umjetne inteligencije te kako zastupnici Europskog parlamenta žele oblikovati zakonodavstvo EU-a o umjetnoj inteligenciji kako bi se u isto vrijeme potaknule inovacije, očuvala sigurnost i zaštitila ljudska prava.
Koje su prednosti umjetne inteligencije?
Umjetna inteligencija može koristiti ljudima kroz poboljšanje zdravstvene skrbi, sigurnije automobile i prilagođene usluge. Može poboljšati proizvodne postupke i donijeti prednost europskim tvrtkama u sektorima u kojima već imaju snažne tržišne pozicije, kao što su zeleno i kružno gospodarstvo, industrija proizvodnje strojevi, poljoprivreda i turizam. Umjetna inteligencija koja se upotrebljava u javnim uslugama može smanjiti troškove i ponuditi nove mogućnosti u javnom prijevozu, obrazovanju, energiji i gospodarenju otpadom te poboljšati održivost proizvoda. Također, UI ima potencijal u zaštiti i jačanju demokracije, sprječavanju dezinformacija i kibernapada.
Koje su glavne prijetnje i izazovi umjetne inteligencije?
Nedovoljna uporaba umjetne inteligencije smatra se velikom prijetnjom. Propuštene prilike za EU mogle bi značiti lošu provedbu značajnih programa kao što je Zeleni plan, gubitak konkurentske prednosti u odnosu na druge regije, gospodarsku stagnaciju i manje mogućnosti za građane. Prekomjerno korištenje UI isto može biti problematično, primjerice,i primjena umjetne inteligencije na zadatke za koje nije prikladna. Velik je izazov također utvrditi tko je odgovoran za štetu uzrokovanu uređajem ili uslugom kojom se upravlja umjetnom inteligencijom: bi li u slučaju nesreće u kojoj je sudjelovao samovozeći automobil štetu trebao pokriti vlasnik, proizvođač automobila ili programer? Iako ima potencijal u jačanju demokracije, UI također može predstavljati prijetnju demokraciji i utjecati na privatnost i zaštitu podataka. Osim toga, može predstavljati sigurnosni rizik i dovesti do narušavanja tržišnog natjecanja.
Kolika su ulaganja EU u umjetnu inteligenciju?
Europa je u 2016. godini ulagala oko 2,4 do 3,2 milijardi eura u umjetnu inteligenciju, što je značajna manje od primjerice Azije koja je tada ulagala od 6,5 do 9,7 milijardi eura ili Sjeverne Amerike čija su ulaganja iznosila od 12,1 do 18,6 milijardi eura (prema podacima Europske komisije, 2019.). Komisija želi povećati privatna i javna ulaganja u tehnologiju umjetne inteligencije na 20 milijardi eura godišnje.
Kako će umjetna inteligencija utjecati na radna mjesta?
Očekuje se da će se zbog primjene umjetne inteligencije ukinuti veliki broj radnih mjesta. No također se smatra da će umjetna inteligencija stvoriti nova i poboljšati postojeća radna mjesta, obrazovanje i osposobljavanje, te će imati ključnu ulogu u sprečavanju dugotrajne nezaposlenosti i osiguravanju kvalificirane radne snage. Već sada su 14 posto radnih mjesta u zemljama OECD-a vrlo automatizirana, a dodatnih 32 posto moglo bi se značajno promijeniti (procjena EP Think Tank 2020.). Europska komisija predviđa da se do 2025. godine može stvoriti 60 milijuna novih radnih mjesta zbog umjetne inteligencije i robotike.
Najvažniji dosadašnji rad Europskog parlamenta u stvaranju zakonodavstva o umjetnoj inteligenciji?
Parlament je 20. listopada 2020. donio tri izvješća u kojima se opisuje kako EU može najbolje regulirati umjetnu inteligenciju radi poticanja inovacija, etičkih standarda i povjerenja u tehnologiju. Zastupnici su tada naglasili da pravila moraju biti antropocentrična. Također, predložili su načine kako očuvati sigurnost, transparentnost i odgovornost, kako spriječiti pristranost i diskriminaciju, poticati društvenu i ekološku odgovornost te osigurati poštovanje temeljnih prava.
U siječnju ove godine, Parlament je predložio smjernice za vojnu i nevojnu uporabu umjetne inteligencije. Smjernice su se posebno bavile rizičnim područjima poput vojske, pravosuđa i zdravstva. Još jednom je tada upozoreno na nužnost ljudskog nadzora nad sustavima umjetne inteligencije. Umjetna inteligencija nikada ne bi smjela zamijeniti ili osloboditi ljude odgovornost, istakli su europarlamentarci.
Nadalje, 19. svibnja usvojeno je izvješće o upotrebi umjetne inteligencije u obrazovanju, kulturi i audiovizualnom sektoru, pozivajući da se umjetne inteligencije dizajniraju na način koji sprečava rodnu, socijalnu ili kulturnu pristranost i štiti raznolikost.
Trenutačno, Parlament radi na prijedlogu Komisije, predstavljenom 21. travnja 2021., za pretvaranje Europe u globalno središte pouzdane umjetne inteligencije.
Što je AIDA?
AIDA je skraćenica za Posebni odbor za umjetnu inteligenciju u digitalnom dobu.
Europski parlament osnovao je ovaj odbor 2020. godine, a njegova zadaća je baviti se analizom učinka umjetne inteligencije na gospodarstvo EU-a.
Koji se još odbori bave razvojem umjetne inteligencije?
Parlamentarni odbor za građanske slobode radi na izvješću o upotrebi umjetne inteligencije u kaznenom zakonu. Razvoj umjetne inteligencije također ovisi o uspješnoj europskoj strategiji za podatke, a njome se bavi odbor za industriju, istraživanje i energetiku.
Komentari
0