Prošlog tjedna u Europskom parlamentu u Strasbourgu počeli su europski paneli građana u sklopu Konferencije o budućnosti Europe. Prvi panel održan je od 17. do 19. rujna, a bio je posvećen temama vezanima za jačanje gospodarstva, socijalnu pravdu, radna mjesta, obrazovanje, mlade, kulturu, sport i digitalnu transformaciju.
Otvarajući trodnevno zasjedanje, supredsjedatelj izvršnog odbora Konferencije o budućnosti Europe, zastupnik Guy Verhofstadt, istaknuo je povijesnu važnost događaja.
"Ovo je prvi put da sami građani oblikuju europsku politiku. Nikada ranije na transnacionalnoj, paneuropskoj razini nismo imali ovakvo demokratsko iskustvo", rekao je Verhofstadt.
Na prvom panelu sudjelovali su i dvoje Hrvata, diplomirana politologinja Martina Zvonar i student filmske i televizijske produkcije i režije Fran Radačić.
Zvonar je nakon panela objasnila kako je cijeli proces izgledao.
"U radnim skupinama smo u manjem broju mogli iznositi svoja mišljenja i stavove te raspravljati o temama bitnim za našu budućnost. Mogli smo puno naučiti o situacijama u kojima se nalaze građani Europske unije u drugim državama članicama. Na temelju toga smo mogli doći do zajedničkih zaključaka i zajedničkih problema s kojima se suočavamo; iznositi svoja mišljenja na temelju kojih ćemo moći donijeti konkretne preporuke i odluke kako bismo mogli poboljšati situaciju u Europskoj uniji za sve građane", poručila je Zvonar.
Radačić je također izdvojio važnost zajedničkog rada na stvaranju novih rješenja i odgovora na složene izazove s kojima se EU suočava.
"Upoznali smo puno ljudi iz drugih država članica Europske unije, upoznali smo njihove kulture, životne navike i raznorazna pitanja i odgovore o njihovim situacijama što se tiče gospodarstva, obrazovanja, kulture i ostalih tema koje smo prolazili na panelu", rekao je Radačić.
U sklopu Konferencije organizirana su četiri europska panela građanki i građana na kojima 200 nasumično odabranih sudionika raspravlja o budućnosti Europe. Svaki panel uključuje najmanje jednu ženu i jednog muškarca iz svake od 27 država članica te najmanje trećinu svakog panela čine osobe mlađe od 25 godina.
Četiri panela europskih građana jedan su od stupova Konferencije o budućnosti Europe i zajednički ih organiziraju Europski parlament, Vijeće EU-a i Europska komisija.
Nakon prvog panela koji se bavio gospodarstvom i socijalnom pravdom, tema drugog panela koji se održava od 24. do 26. rujna je europska demokracija, vrijednosti, vladavina prava i sigurnost. Treći panel posvećen je klimatskim promjenama i zdravlju, a četvrti će se baviti globalnom ulogom EU-a i migracijama.
Svaki panel ima tri sastanka, dva u fizičkom obliku i između njih jedan putem interneta, a traju do siječnja 2022. Preporuke panela bit će sastavni dio završnog izvješća Konferencije koje će na proljeće 2022. pripremiti izvršni odbor, a odobriti plenarna skupština Konferencije.
U radu plenarne skupštine Konferencije sudjeluje 108 zastupnika Europskog parlamenta, među kojima su i hrvatska zastupnica Sunčana Glavak (HDZ, EPP) i zastupnik Tonino Picula (SDP, S&D).
"Kao jedinstveni i najvažniji politički projekt u europskoj povijesti, EU mora u turbulentnoj prvoj polovini 21. stoljeća pronaći svoju novu ulogu. Europskoj uniji se nameću upravljački, politički, sigurnosni, energetski, socijalni, ekološki, tehnološki i gospodarski izazovi. Nadam se da ćemo većinu odgovora na izazove pronaći radom tijekom Konferencije o budućnosti Europe. Ono što nas zabrinjava, mora nas motivirati", poručio je Picula na prvoj konstituirajućoj plenarnoj skupštini Konferencije o budućnosti Europe u lipnju.
Građani iz cijele Europe mogu se uključiti u proces Konferencije putem višejezične digitalne platforme, dostupne na sva 24 službena jezika Europske unije.
