Europska komisija uputila je Sudu EU-a predmet protiv Hrvatske jer nije u potpunosti prenijela Europski zakonik elektroničkih komunikacija niti je obavijestila Komisiju o mjerama za njegovo prenošenje u nacionalno zakonodavstvo.
Europski zakonik elektroničkih komunikacija regulatorni je okvir koji uređuje europski telekomunikacijski sektor prilagođen novim okolnostima. To je ujedno i najvažniji propis za ostvarenje europskoga gigabitnog društva te za puno sudjelovanje svih građana Unije u digitalnom gospodarstvu i društvu.
Kako navodi Komisija na svojim službenim stranicama, Europljani očekuju brzu i pouzdanu internetsku vezu bilo da su na poslu, kod kuće ili na putovanju. Tim su zakonikom, koji potiče tržišno natjecanje i ulaganja te jača unutarnje tržište i prava potrošača, telekomunikacijska pravila EU-a modernizirana u korist potrošača i sektora.
Europski zakon o elektroničkim komunikacijama na snagu je stupio 2018. i države članice su imale dvije godine za uvođenje tih pravila. U međuvremenu je Komisija ponudila državama članicama pomoć i smjernice za lakše prenošenje u nacionalna zakonodavstva, a kad nakon upućenih službenih opomena i obrazloženih mišljenja i dalje nisu ispunile svoje obveze, Komisija je uputila predmete Sudu. Komisija sada može zatražiti od Suda Europske unije da izrekne financijske sankcije.
Osim Hrvatske, Sudu EU-a su zbog neprenošenja Europskog zakonika elektroničkih komunikacija upućene i Slovenija, Poljska, Rumunjska, Latvija, Litva, Irska, Portugal, Španjolska i Švedska.
Hrvatska je u okviru travanjskog paketa povreda europskog prava dobila i dva obrazložena mišljenja jer nije osigurala potpuno prenošenje Direktive o energetskim svojstvima zgrada i Direktive o otvorenim podacima.
Direktiva o energetskim svojstvima zgrada usmjerena je na modernizaciju građevinskog sektora putem tehnoloških poboljšanja i povećanja energetskih učinkovitosti zgrada.
Direktivom o otvorenim podacima i ponovnoj uporabi informacija javnog sektora nastoje se iskoristiti prednosti korištenja otvorenih podataka i staviti na raspolaganje golema baza podataka javnog sektora.
Time bi se trebale smanjiti prepreke ulasku malih i srednji poduzeća na tržište jer će se smanjiti troškovi ponovne uporabe podataka, na raspolaganju će im biti više podataka i otvorit će se dodatne poslovne prilike kroz razmjenu podataka putem aplikacijskog programskog sučelja (API).
Direktivom o otvorenim podacima, koju su Europski parlament i Vijeće donijeli 20. lipnja 2019., potiče se razvoj inovativnih rješenja kao što su aplikacije za mobilnost, povećava transparentnost otvaranjem pristupa javno financiranim istraživačkim podacima i podupire nove tehnologije, uključujući umjetnu inteligenciju.
Ako u roku od dva mjeseca ne dobije zadovoljavajući odgovor od Hrvatske, Komisija može odlučiti uputiti i ovaj predmet Sudu Europske unije.
Podsjetimo, Komisija prvo šalje država članicama EU-a službenu opomenu, zatim obrazloženo mišljenje i naposljetku, ako i dalje ne surađuju, upućuje ih Sudu EU-a. Većina se slučajeva riješi prije upućivanju Sudu.
Komentari
0