Svjetski čelnici i direktori velikih tehnoloških kompanija okupili su se u subotu 15. svibnja na summitu u Christchurchu kako bi pronašli bolje načine kako zaustaviti širenje ekstremističkog nasilja na internetu.
Summit je prvi put održan 2019. godine na zahtjev novozelandske premijerke Jacinde Ardern, samo dva mjeseca nakon terorističkog napada na džamiju u Christchurchu.
Do danas se neobvezujućem sporazumu Christchurch Call pridružilo više od 50 država, a od ove godine nove članice su i Hrvatska, Sjedinjene Američke Države, Slovačka, Estonija, Češka, Tunis i Peru.
Britanski premijer Boris Johnson je u govoru koji je ranije snimljen i prikazan na summitu rekao da su vlasti u Britaniji tijekom proteklog desetljeća s interneta maknule više od 300.000 terorističkog materijala. Širenje takvog sadržaja opisao je kao "tsunami mržnje".
"Teroristički sadržaj sličan je metastaziranju tumora", rekao je Johnson, "Ako ga ne uspijemo izrezati, neizbježno će se proširiti u domove i glavne ulice širom svijeta."
Od pokretanja sporazuma, mnoge vlade i tehnološke tvrtke su surađivale u pojedinim slučajevima u identificiranju nasilnih ekstremističkih sadržaja na mreži. Međutim, Ardern je naglasila da je potreban "opipljiviji napredak" kako bi se spriječilo njegovo širenje.
Novozelandska premijerka upozorila je na izazov internetskih platformi i algoritama koji mogu poticati ekstremistički sadržaj.
"Postojanje samih algoritama nije nužno problem, već je li se oni etički koriste ili ne", rekla je Ardern. "I to će vjerojatno biti najveći fokus zajednice Christchurch Call tijekom sljedeće godine."
Francuski predsjednik Emmanuel Macron je rekao da se internet nastavio koristiti kao sredstvo u nedavnim napadima u SAD-u, Beču, Njemačkoj i drugdje. Macron je dodao kako se takvi napadi više ne smiju ponoviti i pozdravio je nove europske propise protiv ekstremističkog sadržaja.
Europski parlament je 28. travnja usvojio uredbu o sprječavanju širenja terorističkog sadržaja na internetu. Prema toj uredbi, internetske platforme morat će u roku od najviše sat vremena ukloniti ili onemogućiti sadržaj, u svim država članicama, koji je označen kao teroristički.
Izvjestitelj Patryk Jaki, član kluba zastupnika Europskih konzervativaca i reformista (ECR), naglasio je da se prihvaćanjem dogovorenih mjera uspostavlja "novi okvir između javnih tijela i privatnog sektora".
Jaki je nadalje objasnio da bilo koja država članica može poslati zahtjev bilo kojoj online platformi sa sjedištem u EU. Međutim, na temelju kompromisa, zemlja članica u kojoj se nalazi domaćin sadržaja imat će 72 sata da analizira nalog i eventualno ospori zahtjev ako zaključi da se radi o kršenju slobode izražavanja.
Kritičari spomenute uredbe ističu kako bi davanje tako kratkog roka internetskim platformama moglo dovesti do toga da platforme koriste algoritme za moderiranje. Također, odsutnost sudske kontrole i transnacionalna primjena naloga za uklanjanje sadržaja prijete slobodi govora i predstavljaju opasnost za demokraciju.
Više od 60 skupina za ljudska prava, uključujući Amnesty International, Human Rights Watch i Europsku federaciju novinara, potpisali su pismo u kojem su izrazili svoje sumnje prema uredbi.
Potpisnici smatraju da je ljudima fizički nemoguće tako brzo filtrirati materijal te će stoga ta zadaća pasti na algoritme.
"Automatizirani alati ne mogu dosljedno razlikovati aktivizam, protugovor i satiru", stoji u priopćenju, "Povećana automatizacija u konačnici će rezultirati uklanjanjem pravnih sadržaja o diskriminacijskom postupanju prema manjinama."
Također, smatraju da će uredba otvoriti vrata autoritativnim vođama da se riješe svojih kritičara.
"Ova bi uredba također mogla osnažiti autoritarne vlasti da izbace kritike izvan svojih granica. To znači da bi čelnici poput mađarskog premijera Viktora Orbana mogli zahtijevati da internetska platforma uklanja sadržaj hostiran u drugoj zemlji jer mu se ne sviđa", zaključila je Eva Simon iz Sindikata građanskih sloboda.
