Nakon 16 sati pregovora, europski dužnosnici postigli su dogovor o jednom od najvažnijih pravila za internetske platforme i trgovine.
Akt o digitalnim uslugama (DSA) natjerat će tehnološke kompanije da preuzmu veću odgovornost za sadržaj koji se prikazuje na njihovim platformama. Radi se o regulaciji digitalnog svijeta koji ima potencijal promijeniti ne samo način na koji velike tehnološke kompanije posluju u Europi, već i u ostatku svijeta.
Pionirski zakon za reguliranje sadržaja na internetu utjecat će na praktički sve aspekte digitalnog sadržaja, od algoritama, dezinformacija, oglašavanja do e-trgovina.
"Ono što je nezakonito u stvarnom svijetu mora biti nezakonito i na internetu. To više nije samo slogan. Sada je to prava stvar. Demokracija se vratila", poručila je povjerenica za Europu spremnu za digitalno doba, Margrethe Vestager.
"Zakon o digitalnim uslugama postat će ustav za internet. Ograničit će govor mržnje, polarizaciju i dezinformacije, ojačati prava korisnika i držati internetske platforme odgovornima kao nikada prije. Ovim zakonom pokrećemo veliku tehnološku revoluciju u EU", rekla je europarlamentarka Alexandra Geese, izvjestiteljica u sjeni Zelenih za DSA.
Mnoge odredbe ovog zakona odnose se isključivo na big tech, odnosno vrlo velike online platforme (VLOP) i vrlo velike internetske tražilice (VLOSE) s više od 45 milijuna korisnika u Europskoj uniji. To su platforme kao što su Facebook, Google (YouTube), Apple, Amazon, Twitter, TikTok, Zalando, Booking.com i Spotify.
U slučaju ponovljenih velikih kršenja, oni koji se ne pridržavaju smjernica suočavaju se s kaznama do 6 posto ukupnog globalnog prometa ili čak zabranom poslovanja na jedinstvenom tržištu EU-a. Amazon bi, primjerice, mogao platiti maksimalnu kaznu od 28 milijardi dolara za nepoštivanje DSA. Iako se Akt o digitalnim uslugama primjenjuje samo na području Europe, iz ekonomskih razloga tvrtke bi mogle promjene primijeniti u cijelom svijetu.
Europska komisija je dogovor postigla u subotu, a prvi nacrt prijedloga objavila je još krajem 2020. godine. Zakon bi se trebao početi primjenjivati početkom 2024., što platformama daje otprilike 15 mjeseci za sve potrebne pripreme i prilagodbu. Međutim, konačni tekst dogovora još uvijek nije objavljen. Tekst sada treba biti dovršen na tehničkoj razini i verificiran od strane pravnika i lingvista. Nakon toga će Europski parlament i Vijeće dati svoje formalno odobrenje i zakon će stupiti na snagu.
No, već sada su poznate mnoge od novih obveza. Primjerice, DSA će zabraniti ciljano online oglašavanje na temelju osobnih podataka kao što su religija, seksualna orijentacija ili etničko podrijetlo. Zakon također uključuje potpunu zabranu ciljanog oglašavanja za maloljetnike. Međutim, krovna europska potrošačka organizacija (BEUC) ima zamjerki na tekst što se tiče online oglašavanja i traži zabranu oglašavanja temeljenu na nadzoru korisnika i uvođenje nasumičnih provjera proizvoda. Od rupa u zakonu strahuje i mreža više od 2000 organizacija za prava djece, koja je zajedničkom pismu zatražila od europskih dužnosnika da u DSA uključe prava djece u digitalnom okruženju utemeljena u međunarodnom pravu, kao što se navodi u Općem komentaru UNHCR-a br. 25.
Velike platforme koje koriste algoritme za određivanje sadržaja koji korisnici vide (poznati i kao “sustavi preporuka”) morat će osigurati barem jednu opciju koja se ne temelji na profiliranju. U slučaju Instagrama, na primjer, to znači kronološki feed. Iako mnogi to već čine, često potkopavaju te izbore primjenom tehnika tamnih uzoraka. Zbog toga će također biti zabranjeno i korištenje takvih tamnih uzoraka, taktika kojima se platforme koriste kako bi prevarom natjerali korisnike da poduzmu određene radnje, koje inače ne bi učinili.
"Online platforme i tržišta ne bi smjele poticati ljude na korištenje njihovih usluga, na primjer davanjem većeg značaja određenom izboru ili pozivanjem korisnika da promijeni svoj izbor putem ometajućih skočnih prozora. Štoviše, otkazivanje pretplate na uslugu trebalo bi postati jednostavno kao i pretplata na nju", poručili su zastupnici Europskog parlamenta.
Nove obveze transparentnosti za platforme također uključuju da će morati ukloniti ilegalni sadržaj čim postanu svjesne njegovog postojanja,a društvene mreže suspendirati korisnike koji često krše zakon.
DSA, međutim, ne precizira koji će točno sadržaj biti nezakonit. Ta odluka ostaje u rukama država članicama. No, navodi da platforme moraju objasniti zašto je određeni sadržaj uklonjen i korisnicima pružiti alate za traženje izbrisanog sadržaja.
Najveće internetske platforme morat će istraživačima pružiti ključne podatke kako bi pružili bolji uvid u "razvoj online rizika". Internetska tržišta moraju na svojoj platformi imati osnovne informacije o trgovcima kako bi se lakše pronašli pojedinci koji prodaju ilegalnu robu ili usluge.
Europska komisija je u posljednji tren u DSA ubacila još jednu obvezu za velike platforme, a koja je već izazvala zabrinutosti mnogih organizacija civilnog društva. Riječ je o uvođenju novog mehanizma za suočavanje s dezinformacijama tijekom razdoblja krize. Odredba je, naime, potaknuta invazijom na Ukrajinu, koja je još jednom pokazala razmjere dezinformacijske kampanje.
Taj "mehanizam kriznog odgovora" daje Komisiji ovlasti da u slučaju, primjerice, prijetnji javnom zdravstvu ili sigurnosti, proglasi izvanredno stanje na razini EU-a. Tijekom tog izvanrednog stanja, Komisija bi mogla prisiliti Facebook, Instagram, Twitter i ostale velike platforme da ograniče aktivnosti. Ovlasti bi vrijedile maksimalno tri mjeseca. Više od 30 organizacija civilnog društva iz EDRi mreže, među kojima je i hrvatski GONG, pozvalo je zastupnike Europskog parlamenta da spriječe zloupotrebu mehanizma kriznog odgovora i uključe zaštitne mjere potrebne za očuvanje temeljnih ljudskih prava u vremenima krize.
