Ljudska prava u kontekstu novih tehnologija postupno se pogoršavaju posljednja dva desetljeća, a taj proces dodatno je ubrzala pandemija. Iako nove tehnologije još uvijek mogu pozitivno ojačati demokratske vrijednosti i ljudska prava, mnogi ih represivni režimi sada aktivno koriste i pretvaraju u stratešku prednost.
Europski parlament zatražio je izradu studije koja je ispitala načine na koje se digitalne tehnologije koriste kao sredstvo represije i društvene kontrole.
Pododbor Europskog parlamenta za ljudska prava (DROI) u suradnji s Posebnim odborom za vanjsko uplitanje u sve demokratske procese u Europskoj uniji, uključujući dezinformiranje (INGE), održao je u srijedu saslušanje autora studije koji su predstavili glavne točke istraživanja i predložili Parlamentu daljnje korake.
Istraživačica Dorota Głowacka iz Zaklade Panoptykon i profesor međunarodnih odnosa sa Sveučilišta Warwick, Richard Youngs, smatraju da su učinjeni mnogi napori u rješavanju izazova koje digitalne tehnologije predstavljaju za ljudska prava, ali da EU treba još mnogo toga učiniti kako bi osigurala zaštitu svojih građana.
Posebno su istaknuli kako EU mora obogatiti pravne i napore za uspostavljanje standarda, kao i poboljšati vlastite temeljne instrumente vanjske politike. Izazovi povezani s upotrebom digitalnih tehnologija od strane autoritarnih režima postaju sve kompleksniji i EU stoga mora nastaviti vršiti pritisak na treće zemlje. Vrlo je važno da kao središnji dio svoje diplomacije i geopolitičkih strategija, EU postavi pitanje digitalne represije, pogotovo u suradnji s digitalno represivnim režimima.
Također, autori predlažu povećanje resursa, financiranja i kapaciteta i navode kako Parlament može odigrati važnu ulogu koristeći svoju suradnju s parlamentima diljem svijeta kako bi angažirao političare u inicijativama koje doprinose jačanju digitalnih prava.
Predsjednik Odbora INGE, Raphaël Glucksmann, istaknuo je da digitalne tehnologije pružaju mnoge mogućnosti, ali predstavljaju i prijetnje.
"Masovni nadzor građana dio je naše svakodnevice. Iako možda postoji legitimna upotreba povezana sa sigurnošću, također se koristi za suzbijanje sloboda u totalitarnim društvima. Svi dobro znamo kako se njime koriste u Kini i Rusiji", rekao je Glucksmann, "No, nemojte se zavaravati da su zapadne demokracije imune na takav nadzor. Nove tehnologije omogućuju poduzimanje radnji protiv protivnika u našim glavnim gradovima. Nove tehnologije koriste se za traženje političkih izbjeglica u Europi i zastrašivanja novinara. Vojska trolova koja se koristi u dezinformacijske svrhe mogu biti smrtonosna za naše demokracije".
Zastupnici su istaknuli povećanu potrebu za kontrolom tehnologije koja se uvozi u iz zemalja s represivnim režimom.
Zastupnica Gwendoline Delbos-Corfield iz Kluba zastupnika Zelenih/EFA-e posebno je istaknula slučaj Beograda. Naime, do kraja ove godine na ulicama glavnog grada Srbije bit će postavljeno više od tisuću pametnih kamere koje koriste tehnologiju za prepoznavanje lica. Srbija je kamere kupila od Huaweija, tvrtke kojoj je SAD uveo sankcije zato što potencijalno predstavlja sigurnosnu prijetnju zbog povezanosti s kineskom vladom.
Europarlamentarci su izrazili zabrinutost zbog "domino efekta" u zapadnom Balkanu i smatraju da je potrebna povećana pozornost u regiji zbog potencijalnih rizika i opasnosti od širenja masovnog nadzora i tehnologije prepoznavanja lica.
